Europska centralna banka (ECB) je sredinom ožujka povećala ključne kamatne stope za pola procenta, ujedno potvrdivši da još nije završila s podizanjem kamatnih stopa u eurozoni.
Odluka je donijeta s ciljem da se osigura blagovremeni povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 posto. Iz ECB je također predviđeno je da će inflacija predugo ostati previsoka, zbog čega su europski bankari odlučili nastaviti sa restriktivnom monetarnom politikom.
Nove odluke Europske centralne banke pored toga što znače da borba protiv inflacije nije završena, znače i da će se dodatno uvećati rate kredita, zbog rasta stope EURIBORA.
A koliko su rate veće od lipnja 2022. godine kada je ECB, nakon 11 godina, prvi put podigao referentnu kamatnu stopu slikovito je za BUKU objasnio doktor ekonomskih znanosti i direktor PREF-a, Miloš Grujić.
Za primjer smo uzeli nekoga ko se u lipnju 2021. godine kreditno zadužio u iznosu od 100.000 maraka sa varijabilom kamatnom stopom na 20 godina, kada je prosječna kamatna stopa bila oko 3,5% godišnje. Istovremeno, šestomjesečni EURIBOR je bio manji od nule. U formuli za obračun kredita se taj zbir izjednačavao sa nulom. Dakle, pojašnjava Grujić, kamatna stopa je bila oko 3,5%. U skladu sa tim mjesečna rata je iznosila skoro 580 KM.
“Nakon povećanja tokom jeseni 2022. godine, šestomjesečni EURIBOR je premašio dva posto. Kada na 3,5 % dodate ta dva procenta dobijate kamatnu stopu od 5,5% godišnje. Pretpostavili smo da je ta promjena bila nakon 13 mjeseci. U skladu s tim pokazateljima, rata nakon promjene u drugoj polovini 2022. godine je iznosila oko 680 KM. Danas je šestomjesečni EURIBOR oko 3,281%.
Ta vrijednost se dodaje na ugovoreni fiksni dio kamate koji je iznosio 3,5%. Dakle, nova kamatna stopa iznosi 6,781%. Prema modelu za obračun kredita odnosno prema kreditnom kalkulatoru nova rata iznosi skoro 765 maraka. To je povećanje od skoro 85 maraka mjesečno u odnosu na posljednje povećanje ili za skoro 185 u odnosu na prvu ratu kredita“, pojasnio je Grujić za BUKU i ujedno napominje da su mnogim građanima rate veće i za dosta veći iznos od 185 KM, ukoliko su uzeli kredit na kraći period ili pak veći iznos kredita.
Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH naglašava da mogućnost mijenjanja kamatnih stopa postoji sve dok inflacija ne bude spuštena, kako je planirano, do dva posto.
Ipak napomenuo je da je riječ o podizanju kamatnih stopa na depozite: “U BiH se te kamatne stope na depozite još ne povećavaju, a povećavaju se samo kamate na kredite zato što banke imaju zakonsko pravo povećati kamate na kredite jer su tako ugovorile naknadu s EURIBOR-om, a ne zato što su im puno povećani troškovi”, pojasnio je Kutle.
Navedimo na kraju i mišljenje ekonomiste Faruka Hadžića koji smatra da treba biti vrlo oprezan i pratiti dešavanja vezano za financijski sektor, jer daljnje povećanje kamatnih stopa može ugroziti i financijski sektor, dok bi zaustavljanje rasta kamatnih stopa zadržalo visok nivo inflacije.
