Intervju: vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić

Uklanjanje Božića iz Europe doživljavam dubokom uvredom prema katolicima

24.12.2021.
u 19:19

"Nabrzili ste me. Nisam više mlad da sve mogu stizati". Tako je, mladalačkog duha i uvijek raspoložen, i prigodom ovoga Božića odgovorio na pitanja za Večernji list vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. A pitanja smo uistinu kasno poslali, no najvažnije je da tradicija nije prekinuta. I ovogodišnje vrijeme došašća u BiH prepuno je zebnje, poruka političara i stvorenoga ozračja koje više oslikava stanje konflikta nego mira. Kardinal Puljić poziva na razboritost, suživot i izgradnju društva temeljenog na stoljetnim vrijednostima koje su ovdje utkane.

Večernji list: Uzoriti oče, i ovo vrijeme došašća puno je iskušenja na društvenom, životnom i svakome planu. Od koronavirusa do ukupnog društveno-političkog rašomona. Kako u takvome ozračju čista srca dočekati Božić?

- U javnom govoru ističemo kako je Božić najradosniji kršćanski blagdan. Ta radost izvire iz duboke istine da je čovjek voljeno biće. To je Bog pokazao svojim utjelovljenjem i rođenjem te nam je tako očitovao svoju božansku ljubav. Slaviti Božić znači prepoznati sebe u Božjem svjetlu kao voljeno biće. Zato u svakom ozračju, bez obzira na to koliko ono izazovno bilo, čovjek otkriva tajnu Božje ljubavi i u tome nalazi svoj mir i utjehu.

Večernji list: Rat, nasilje, zveckanje oružjem... stravično odzvanjaju posljednjih dana. Zar je moguće da političarima, javnim djelatnicima ništa nije sveto, njihovi birači, društvo?

- Svaki put kada društvo Boga ostavi po strani, onda se i čovjek nađe u opasnosti. Unatoč tomu što se na raznim stranama događaju sukobi, vode ratovi te prevladava kriterij interesa, koristoljublja, potrošnje i uživanja, Bog u otajstvu Božića dolazi svakome čovjeku i donosi mir u srca, u obitelji te zajednice u kojima živimo. Mi koji smo doživjeli i proživjeli zlo rata i u takvim okolnostima, možda i više nego danas, osjećali smo Božju blizinu i njegov mir. Ti božićni dani u to vrijeme bili su prožeti solidarnošću, blizinom, zajedništvom i radošću. Stoga je i ovaj blagdan Božića prigoda za sve, a osobito za one najodgovornije, bilo na lokalnom ili na globalnom planu, za susret s utjelovljenim Sinom Božjim koji bi trebao nabolje promijeniti svakoga od nas kako bi se više računa povelo o čovjeku, njegovu dostojanstvu i njegovim pravima.

Večernji list: Jedan incident s prijetnjama katolicima nedavno se dogodio u Sarajevu. Je li on dijagnoza stanja i kako ste doživjeli reagiranja, od osuda do pokušaja pravdanja?

- Čvrsto se nadam da je taj nemili događaj pojedinačan, iako je toj obitelji prouzročio velike neugodnosti, te da ne odražava stavove većine građana Sarajeva. Takvi događaji su zadatak svima, i vjerskim i civilnim strukturama, da što više promoviramo ljepotu suživota u različitosti. Kao vjernici, katolici moramo sačuvati svoje dostojanstvo i hrabrost življenja i svjedočenja. Potrebno je u Božju volju čvrsto se pouzdati i zastupati jasne stavove vjere i morala.

Večernji list: Zašto ste otkazali misu polnoćku u sarajevskoj katedrali?

- Nismo otkazali misu polnoćku, nego smo odlučili ove godine slaviti misu bdjenja kojom započinje svetkovina Božića. Ne samo zbog vremena pandemije u kojem se nalazimo već i zbog vjernika starije dobi kojima više odgovara ovaj termin. U Sarajevu se na relativno malom prostoru nalazi više crkava, župnih i samostanskih, u kojima će se slaviti i mise bdjenja, ali i polnoćke. Tako da će svi oni koji žele sudjelovati na polnoćki moći to učiniti u drugim sarajevskim župama. Najvažnije je da oni koji budu sudjelovali na tim sv. misama slave Boga i u svojim srcima osjete radost Božjega dolaska koju trebaju ponijeti u svoje obitelji i župne zajednice.

Večernji list: Još uvijek se vode žestoke rasprave među vjernicima, ali i u Crkvi oko koronavirusa. Imate li dojam da su ovu epidemiju u Crkvi pojedini doživjeli kao svojevrsnu konkurenciju i koliko to zapravo govori o pomanjkanju vjere?

- Žalosti me ta klima koja je stvorena. Mi smo, prije svega, pozvani naviještati i svjedočiti evanđelje, buditi nadu koja je toliko potrebna u ovom vremenu neizvjesnosti. Nismo medicinski stručnjaci i ne bismo trebali davati savjete o onome što malo poznajemo i zadirati u nepoznato područje. Ovo je čudno ozračje, kao da se traži što više razilaženja na svim područjima kako bi se trovalo javno mišljenje.

Večernji list: Božić je, prije svega, blagdan obitelji. Posvješćujete te vrijednosti. No, je li svejedno papa Franjo pretjerao s ocjenom da je obiteljsko nasilje sotonizam?

- Svako nasilje je u službi Sotone, a pogotovo obiteljsko nasilje. Obitelj je gnijezdo ljubavi, a gdje je ljubav, tamo nasilju nema mjesta. Ljudi su zaboravili da je čovjek duh, duša i tijelo. Danas se sve usmjerava razbuktavanju strasti, a onda se čude što se gubi kontrola i nastaju takvi slučajevi. Kod životinje instinkt vodi, a čovjek ima razum i savjest koji ga prosvjetljuju i jača volju da svatko od nas odražava kako smo stvoreni na sliku Božju. Božićno vrijeme u prvi plan stavlja i Svetu obitelj Isusa, Marije i Josipa među kojima je, unatoč poteškoćama, izazovima i životnim nedaćama, prevladavalo razumijevanje, dobrota, ljubav i nadasve pouzdanje u Božju blizinu.

Večernji list: Eutanaziju i pobačaj pokušava se smjestiti u domenu ljudskih prava. Kako s etičke, a kako s crkvene, vjerske strane gledate na te slobode?

- Tu demokraciju ne razumijem, koja zadire u Božji i naravni zakon. Život je dar Božji i taj dar treba prihvatiti, poštovati i formirati. Sve drugo nije demokracija, nego demonkracija.

Večernji list: U Europi se nedavno pokušalo institucionalizirati "neutralni" identitet prema Božiću i njegovim kršćanskim korijenima. Kako to doživljavate?

- Ne mogu shvatiti tu nerazumnost i to doživljavam kao duboku uvredu za koju se bojim da u sebi nosi i zlobu. Dobiva se dojam da se sve više razvijaju antikršćanske ideje te kako je njihov jedini cilj borba protiv kršćanskih vrednota. To je protivno čak i idejama samih osnivača Europske unije od kojih su neki bili praktični katolici. Mi jesmo za ujedinjenu Europu, ali ne antikršćansku.

Večernji list: Ima se dojam kako se dužnosnici Republike Hrvatske gotovo natječu da pomognu popraviti položaj Hrvata u BiH. Jeste li uvjereni u njihovu iskrenost?

- Ne bih komentirao politiku. To je stvar promjenjive naravi. Zahvaljujem svima koji nam pomažu da ostvarimo svoja ljudska, građanska, nacionalna i vjerska prava i dostojanstvo.

Večernji list: Dio bošnjačkih političara najavljuje kako će na izborima sljedeće godine preglasati Hrvate, ne samo na razini Predsjedništva nego i u Federaciji BiH, Vijeću ministara. Kamo to vodi i kako gledate na takve poteze?

- Te izjave nisu vrijedne komentara. Takvo nešto može govoriti samo onaj koji ne voli Bosnu i Hercegovinu i ljude u njoj.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije