Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović uputio je pismo brojnim europskim dužnosnicima i članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), u kojem ih informira o nedavnim pregovorima o izbornoj reformi i "propuštenoj prilici da se cjelovitim dogovorom stabiliziraju međunacionalni odnosi u BiH", piše Večernji list BiH.
Udar na Hrvate
Hrvatska strana pokazala je, tvrdi on, stvarnu želju za postizanjem bolnog kompromisa, stavljajući zajednički interes ispred nacionalnog interesa, a uime stabilnosti BiH. - S druge strane, nama svima dobro poznati ključni akteri svih ovih mjeseci djelovali su nekonstruktivno, protivili su se provedbi Političkog sporazuma iz Mostara od 17. lipnja 2020. te su postavili neosnovane uvjete koji nemaju veze s implementacijom presuda ECHR-a i Ustavnoga suda BiH. Takvo je ponašanje prošli tjedan u Sarajevu potvrdilo kako je jedina prepreka postizanju sporazuma, na koju smo upozoravali od samog početka ovog procesa, odsutnost političke volje i želja za unitarizaciju Federacije BiH te, u konačnici, stvaranje bošnjačke nacionalne države - ističe Čović. Kako navodi, suštinski se neuspjeh u postizanju takvog dogovora dogodio onoga trenutka kada se provedbu odluka ECHR-a i Ustavnoga suda BiH pokušalo iskoristiti za izmjenu Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma. - Izražavamo duboku zabrinutost zbog toga što zahtjev SDA za ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda Parlamenta FBiH nije naišao na osudu, nego na djelomičnu potporu pojedinih aktera - piše Čović. Podcrtava kako ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda Parlamenta FBiH, njegovo svođenje na ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa i izjednačavanje tog Doma s Vijećem naroda RS-a, predstavlja grubo kršenje Washingtonskog i Daytonskog sporazuma te ozbiljno ugrožava mir u BiH te apelira da se taj čin ne shvati olako. Ne radi se, dakle, o legitimnom "maksimalističkom zahtjevu", kako često možemo čuti, već o opasnom činu neprijateljstva prema hrvatskom konstitutivnom narodu - dodaje Čović, kojega se želi svesti na status nacionalne manjine. - Smatramo kako se, više nego ikad, Hrvatima šalje jasna poruka da nisu poželjni u zajedničkoj nam domovini, BiH, uključujući i u njezinim institucijama. Takva je poruka dobila institucionalnu legitimnost zbog čega se Hrvate pozvalo na zaštitu svojih egzistencijalnih potreba i nacionalnih interesa u drugim okvirima.
Vezivanje za EU
Na kraju dopustite mi da izrazim zabrinutost zbog činjenice da svjedočimo sve očitijim i otvorenim politikama koje su destruktivne i protivne Washingtonskom sporazumu i Daytonskom mirovnom sporazumu. Iste retrogradne agende vode nas do daljnje destabilizacije i produbljivanja krize u BiH. HNS se na svome izvanrednom zasjedanju obvezao kako će sve njegove članice s krajnjom pozornošću pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama - koje su sada neuspješno završene. Isto tako, HNS se obvezao da će, ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH u okvirima naše domovine Bosne i Hercegovine i njezinog Ustava - zaključuje u pismu Dragan Čović. On se jučer u Zagrebu sastao s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Sastanak je uslijedio nakon usvajanja Strateškog kompasa na razini ministara vanjskih poslova i obrane zemalja članica EU-a. U kontekstu BiH u ovome dokumentu jasno su precizirani konstitutivni narodi kao nositelji konstitucionalne suverenosti BiH i temeljno polazište kada su u pitanju daljnje aktivnosti prema BiH. Istaknuto je kako konačno rješenje mora rezultirati konkretnim političkim dogovorom. Usklađivanje odnosa bošnjačkog i hrvatskog naroda na prostoru FBiH treba biti riješeno kroz pravedno i racionalno rješenje Izbornog zakona lišenog svih neustavnih anomalija koje omogućavaju diskriminaciju i nametanja političkih predstavnika. Snažno vezivanje uz EU uobličeno u Strateškom kompasu jamac je potpore institucija EU-a, zaključeno je na sastanku dvojice visokih političkih dužnosnika.
