Crnogorski premijer Milojko Spajić tvrdi da je "Euro model", koji je od siječnja 2027. najavio minimalne neto plaće od 1000 do 1400 eura, održiv i neće dovesti do otpuštanja i zatvaranja tvrtki. Govoreći o mirovinama, rekao je da država jamči njihovu isplatu i nakon planiranog ukidanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Spajić je u emisiji "Okvir" na RTCG-u rekao da se reforma priprema već dugo te da smatra da je sada pravo vrijeme za njezinu provedbu, u vrijeme kada se Crna Gora bliži kraju pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
Prema ranije predstavljenom "Euro modelu", od siječnja 2027. minimalna neto plaća za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno ili niže obrazovanje trebala bi iznositi 1000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1250 eura, a za ona s visokim obrazovanjem 1400 eura. Vladine projekcije predviđaju da će povećanje obuhvatiti više od 250.000 zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.
Najavljeno je i povećanje plaća koje su sada iznad minimalne. Vlada je kao primjer navela radnika koji trenutno prima 1600 eura neto, ali poslodavca ukupno košta 1980 eura. Prema novom modelu, uz isti trošak za poslodavca, radnik bi trebao dobiti oko 1870 eura neto.
Dodatno povećanje bilo bi moguće ako socijalni partneri postignu dogovor o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta putem Općeg kolektivnog ugovora.
Što je do sada učinjeno
Vlada Crne Gore je 17. rujna usvojila set zakonskih rješenja koja bi trebala omogućiti provedbu "Euro modela" od siječnja 2027., a Spajić očekuje podršku u parlamentu za izmjene šest zakona vezanih uz program.
"Analize su rađene dubinski, jako dugo, svi smo bili uključeni i imamo točne podatke o fiskalnim utjecajima, nije problem prezentirati svaku informaciju, kakva jest", rekao je Spajić.
Ministar financija Novica Vuković, međutim, prethodno je izjavio da mu je potrebno dodatno vrijeme za analizu predloženog programa te da će Ministarstvo financija iznijeti svoj stav u skladu s procedurom.
Spajić kaže da razumije takav stav, navodeći da Ministarstvo financija trenutno radi na fiskalnim okvirima, projekcijama potrošnje i rasta, prenose Nezavisne.
Što će se dogoditi s mirovinama
Jedna od najvećih promjena odnosi se na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Predloženo je da se ukine doprinos za MIO, koji trenutno iznosi 10 posto bruto plaće zaposlenika, odnosno da stopa bude nula.
Spajić tvrdi da to neće ugroziti mirovine i naglašava da država jamči njihovu isplatu.
"Izračun mirovina ostaje isti i do sada se uglavnom isplaćivao iz općih prihoda, a Fond je uvijek bio u deficitu", rekao je premijer.
Prema Vladinom planu, mirovine bi se od 2027. usklađivale četiri puta godišnje, kako bi se pratio rast plaća. Predviđa se da će prosječna mirovina u travnju premašiti 600 eura, dok bi minimalna trebala biti veća od 500 eura.
Najavljena je i jednokratna isplata od 100 eura za sve umirovljenike u prosincu 2026.
Spajić je rekao da bi, ako se do kraja godine postigne dogovor o Općem kolektivnom ugovoru i višoj obračunskoj vrijednosti, povećanje plaća utjecalo i na siječanjsko usklađivanje mirovina.
Spajić: Neće biti otpuštanja
Premijer odbacuje kritike da bi povećanje minimalne plaće moglo ugroziti dio gospodarstva.
"Mislim da smo do sada dokazali da su svi programi koje smo provodili bili održivi i apsolutno vjerujem da će tako biti i s euromodelom, kako nakon izbora, tako i dugoročno, te neće biti otpuštanja i zatvaranja tvrtki", rekao je Spajić.
Također tvrdi da model neće ugroziti prihode općina, niti malih i mikro poduzeća. Prema njegovim riječima, država je spremna razmotriti prijedloge za ublažavanje problema koje bi pojedinačni gospodarstvenici mogli imati u prijelaznom razdoblju.
Predstavnici Sindikata poslodavaca, međutim, prethodno su upozoravali na moguće posljedice povećanja minimalne plaće i kritizirali način na koji je program predstavljen bez prethodnog šireg socijalnog dijaloga. Spajić se 23. rujna sastao s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MPF), koji su zatražili dodatne informacije o programu i njegovom utjecaju na poslovanje.
Prema Spajiću, tijekom razgovora izneseni su prigovori uglavnom vezani uz pojedine grane gospodarstva, ali Vlada ne namjerava odustati od biti programa.
Očekuje nešto veći deficit u prvoj godini provedbe, dok bi se, prema njegovim projekcijama, javne financije vratile na put fiskalne održivosti već 2028. godine.
Otvori KEKS Pay
