Ministrica obrazovanja Srednjobosanske županije (SBŽ) Katica Čerkez izjavila je kako će županijska Vlada učiniti sve da premosti problem gubitka dijela norme s kojim će se suočiti određeni broj nastavnika u srednjim školama, a zbog smanjenog broja učenika upisanih u prve razrede, piše Večernji list BiH. - Želim naglasiti kako će određeni broj ljudi izgubiti dio nastavne norme, a ne posao, kako se može čuti. Vlada je u stanju amortizirati ove probleme kako bi minimalan broj ljudi ostao bez dijela norme - kazala je Čerkez, obraćajući se zastupnicima Skupštine SBŽ-a.
Devetogodišnje obrazovanje
Podsjetivši kako je problem nastao uvođenjem devetogodišnjeg sustava obrazovanja u osnovnim školama, Čerkez je ponovila kako je u prve razrede srednjih škola, u prvom roku, upisano 1018 učenika, dok ih je ranije bilo oko 2400.
- Ovi učenici su raspoređeni u 64 odjela i to je daleko manje nego prije dvije godine, što znači da neće svi profesori imati potpunu normu. Zato smo i dogovorili kriterije za njihovo zbrinjavanje i Vlada će iskoristiti sve mogućnosti koje nam daje Zakon o radu i opći kolektivni ugovor - naglasila je ona, dodavši kako je jedna od planiranih mjera i formiranje odjela s minimalno 16, a maksimalno 20 učenika. Istaknula je kako u osnovnim školama ove godine ima 1500 učenika više, što otvara mogućnost za nove sate i angažiranje nastavnika iz srednjih škola koji će izgubiti dio norme. - Procedure se moraju poštovati, ali želimo ohrabriti te ljude da se prijave na natječaje u osnovnim školama i oni će pritom imati prioritet - dodala je. Kako je kazala, konačna informacija o broju djece u srednjim školama bit će poznata u petak nakon što bude okončan drugi upisni rok dok škole, također, moraju dati smjernice roditeljima i učenicima prilikom odabira zanimanja.
- Prije svega gledamo interes djece jer škole su tu zbog njih i ne smiju ispaštati. Međutim, moramo reći treba li nam uistinu 11 gimnazija u županiji i jesmo li toliko moćni kako bismo to održali. Više od 55 posto roditelja i djece je pokazalo zanimanje za gimnazije, medicinske škole i medresu, a samo 46 djece pokazalo je zanimanje za trogodišnje škole, odnosno zanimanja bravara, zavarivača i stolara... ono što nama treba na tržištu rada - dodala je ministrica.
Nerealni zahtjevi
Čerkez je nerealnim ocijenila predlaganje pojedinih mjera, poput uvođenja sata razredne zajednice u nastavnu normu, ističući kako bi to Vladu koštalo dodatnih milijun KM.
S ovim problemom se susreću i u drugim županijama. Osobito je problem izražen u HNŽ-u gdje se već godinama nalaze načini da se riješi problem tehnološkog viška te da se svim prosvjetnim djelatnicima osigura radno mjesto umjesto otkaza. S obzirom na činjenicu da je sve manje djece u školskim klupama, za očekivati je da ćemo se sličnim pitanjima baviti i idućih godina.
