Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

U Neumu žive raže koje mogu producirati struju do čak 200 volti, ali su miroljubive

22. studenoga 2020. u 08:00 0 komentara 635 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Već u ranoj mladosti bio je čudo od djeteta. Kad je imao 17 godina, Andrej Gajić iz BiH osnovao je međunarodnu instituciju za istraživanja i zaštitu morskih pasa i raža na Malti. Danas je ta institucija jedna od najutjecajnijih u toj oblasti, prema National Geographicu.

Tek mu je 29 godina, iza sebe ima dvije knjige, 70 visokocitiranih radova, predavač je diljem svijeta, a njegov novi projekt je jedan od šest koji je podržao Discovery Channel. U intervjuu za Večernji list Andrej, koji je rođen u Jajcu, govori o morskim psima u Jadranu, novim vrstama u vodi, utjecaju pandemije na morski svijet, ražama u Neumu...

Večernji list: Jedan ste od šest znanstvenika čiji projekt “Plastic Sharks” podržavaju čuveni Discovery Channel i Explorers Club iz New Yorka. Ako se uzme u obzir da su deseci tisuća znanstvenika kandidirali svoje projekte, onda je ovo uistinu impresivno. Možete li pobliže objasniti o čemu se radi?

Na poziv sam se odlučio prijaviti s programom “Plastic Sharks” koji sam razvio tijekom svog rada u National Geographicu, točnije bazirano na iskustvima s terena i rezultatima preliminarnih studija u blisko srodnim disciplinama. Istina, program je bio izvorno namijenjen za SOSF, koji ga je dva puta odbio iako je ušao u najuži krug, što mi je danas posebno drago, moram naglasiti.

U okviru ovog programa planirane su opsežne terenske studije na sjevernom Mediteranu, praćene vrlo detaljnim laboratorijskim studijama u cilju kvalitativno-kvantitativnih analiza mikroplastike u mreži ishrane, kao i razumijevanju mikroplastikse i POPs (perzistentnih organskih zagađivača), koji se na isti vrlo često vezuju, na razvoj bolesti. Konačno, program će rezultirati jedinstvenim preporukama za mitigaciju (mikro)plastičnih kontaminacija, ali i uspostavu dugoročne konzervacije ciljanih vrsta.

Večernji list: U ljeto 2019. pisalo se o morskim psima na Jadranu, pa su se izvlačile priče kako su u tom moru u povijesti ubili 13 ljudi. Ove godine su zbog pandemije takve priče zapostavljene. Što reći o psima koji obitavaju u Jadranu? Jesu li miroljuljivi?

Pažljivo analizirajući povijesne zapise, svu dostupnu literaturu i desetogodišnja vlastita istraživanja, zaključujem da do danas postoje pisani navodi o susretima s 62 vrste elasmobranhija. Oduzevši dva pogrešna navoda, to je 60 vrsta, od čega 36 vrsta morskih pasa i 24 vrste raža. Popis se sastoji od svih onih koje su, barem jednom, zabilježene u posljednjih 200 godina - ne onih koje stalno tu obitavaju. Od ukupno 33 vrste morskih pasa zabilježenih do danas u vodama Jadranskog mora, svega pet vrsta smatra se potencijalno opasnim za čovjeka. Ipak, u posljednjih 120 godina u istočnom Jadranu zabilježeno je 19 napada, od čega velika većina od velike bijele psine. Da usporedimo, u istom razdoblju na Malti, u srcu Mediterana, zabilježena su samo dva. Ipak, ni u kojem slučaju ne treba postojati strah za kupače, no trebamo biti svjesni uvijek da ulazeći u vodu ulazimo i remetimo stanište mnogih životinja.

Večernji list: Neum je jedini bh. jadranski biser. I tu ste istraživali određene posebnosti, pa što biste posebno izdvojili?

Zaljev Neum - Klek predmet je sistematskih istraživanja našeg Centra u posljednjih deset godina. Spomenute studije rezultirale su monogobrojnim originalnim i prvim nalazima, više od 35 znanstvenih radova, prijedlozima za zakonsku zaštitu te prijedlozima za uspostavu zaštićenih područja. Jasno, većina naših programa ticala se morskih pasa i raža, primarno pena, sklatova, drhtulja, žutulja, golubova i ražovki – koje su u Malostonskom zaljevu široko rasprostranjene. Kroz ove studije, koje su financirali Rufford, National Geographic, Waitt Foundation, IDEA WILD, PADI Foundation, Fond za zaštitu okoliša FBiH i drugi, dobili smo prve podatke o diverzitetu vrsta, arealu (mrijestilišta i/ili kotilišta, rastilišta i hranilišta), kao i utjecaju zagađenja na razvoj bolesti (prenatalno i adulti). Osim podataka o morskim psima i ražama, tu su svakako i bogati podaci o fauni žarnjaka, bodljokožaca, rakova, mekušaca i drugih marinskih skupina. U Neumu bih svakako izdvojio vrlo zdravu populaciju drhtulja, koje su veoma česte i miroljubive raže. Odlikuju se time da imaju električne organe, koji su u stanju producirati struju prosječne jačine 70 – 80 volti, dok u ekstremnim slučajevima ove vrijednosti idu i do 200 volti.

Večernji list: Pratite taj morski svijet, pa na koji način na njega utječe pandemija koronavirusa? Netko je nedavno komentirao kako manje lete zrakoplovi i zrak se poboljšao, pa kakva je situacija u vodi?

Da budem iskren, nisam pretjerano optimističan kada su u pitanju kratkotrajna poboljšanja uvjeta u okolini. Više se bojim da privremeno smanjenje sveukupnih antropogenih aktivnosti stvara tek iluziju o stvarnom stanju prirode, koja i danas biva svakim danom sve više i više narušena. Povratak nekih vrsta u nekada urbanizirana i prometna područja često je rezultat samo nedostatka uznemiravanja, nikako naznaka pozitivnih promjena kako to pojedini hrabro pokušavaju protumačiti. Znate, za većinu ugroženih vrsta izvanredno stanje, nažalost, traje već godinama, a njihova ranjivost zasigurno raste iz dana u dan, bez obzira na nastalu pandemiju. Pomislite samo na enormne količine sredstava za dezinfekciju, higijensko-medicinskih i drugih preparata; pomislite na milijarde i milijarde maski i rukavica, koje će nakon upotrebe naći svoje mjesto nigdje drugo nego kao zagađivači u prirodi. Tek stvarne, znanstveno zasnovane, studije trebaju pokazati kakvo je stanje tijekom/nakon pandemije - što će, prema svemu sudeći, biti još samo gore.

Večernji list: Što kažu istraživanja, pojavljuju li se možda neke skrivene vrste u podmorju za koje nismo čuli?

Vjerovali ili ne, svakog dana u znanosti se opiše nešto više od 50 vrsta. Ma koliko čovjek 21. stoljeća smatra da gospodari znanjem, daleko je više toga što ne znamo o svijetu koji nas okružuje. Ovo je poseban slučaj kada je u pitanju more. Iako oceani pokrivaju više od 70 posto planeta, ni 10 posto ovih tajanstvenih voda nije adekvatno istraženo i možemo reći da je nepoznato. Stoga, ne možemo ni zamisliti kakve se još tajne kriju. Ipak, moramo biti svjesni da se tu ne radi o svojevrsnim čudovištima iz dubina, ogromnim živim fosilima i megapredatorima. Da se podsjetimo da bi ovakvim životinjama trebale tone hrane na tjednoj bazi, što u surovim uvjetima koji vladaju na dubinama nije moguće pronaći. Upravo iz tog razlog, glavninu recentne megafaune susrećemo do 100 (200) m dubine gdje se i odvija primarna produkcija i gdje obiluje životom, a samim time i hranom.

Večernji list: Uz znanost, zaljubljenik ste i u adrenalinske aktivnosti. Ronite, obožavate podmornu fotografiju, skačete padobranom... Koliko vas to sve ispunjava i stižete li se do posla posvetiti takvim aktivnostima onoliko koliko biste željeli?

Dobra organizacija ključ je balansa privatnog i poslovnog života. Jasno, u mom pozivu dio života morate potpuno žrtvovati, no to se višestruko isplati.

Večernji list: Za kraj, jedan ste od onih koji su morali napustiti BiH i ostvariti već sada impresivnu karijeru koja je, gledajući prema vašim godinama, tek na početku. Koju biste poruku poslali ljudima u ovoj zemlji koja je, nažalost, upala u letargiju?

Letargično stanje u Bosni i Hercegovini, nažalost, počelo se podrazumijevati, dok bez stanačkog sudjelovanja gotovo da je nemoguće bilo što ostvariti svojim trudom i zalaganjem, što svi svjedočimo čak i na svakodnevnoj bazi. Sasvim mi je jasno da se mladim ljudima nerijetko guši volja i motivacija. Međutim, ono što uvijek poručim je da imaju vjere, entuzijazma i ustrajnosti. Uspjeh nije ništa drugo nego ustati nakon svakog pada, tada će kapitalni rezultati sigurno doći, ako Bog da, baš u svoje vrijeme.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.