Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

U Mostaru se proizvodi aluminij na ekološki prihvatljiv način, izazov je naći održiv lanac opskrbe sirovinama

13. siječnja 2021. u 15:01 0 komentara 353 prikaza

Iako je koronakriza bila tema broj jedan u svijetu tijekom 2020., a i u ovoj je godini, Europska unija, unatoč globalnoj pandemiji koja je zahvatila cijeli svijet, nije zaboravila smjestiti i podcrtati jednu od najvažnijih svjetskih tema, a to su klimatske promjene. Europsko vijeće u prosincu 2019. odredilo je cilj da Europska unija postane klimatski neutralna do 2050. godine, u skladu s Pariškim sporazumom. Nedugo nakon toga Europska unija u ožujku 2020. podnijela je dugoročnu strategiju Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Certifikati i izvori

Kako bi se spriječile ozbiljne klimatske promjene, potrebno je brzo smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova. Svijet godišnje emitira oko 50 milijardi tona stakleničkih plinova. Niz sektora i procesa doprinose globalnim emisijama. Obnova gospodarstva nakon završetka pandemije prilika je za izgradnju svijeta na ekološki bolji način, s niskim udjelom ugljika. Gdje je u ovoj temi poveznica s BiH? Aluminij industrija jedno je od rijetkih poduzeća u BiH koje radi po ekološkim standardima te je proizvodnju prilagodilo upravo ciljevima Europske unije. Kako je Aluminij ponovno pokrenuo proizvodnju, s menadžmentom smo razgovarali upravo o ovoj temi - ekološki osviještena proizvodnja. “Aluminij industrija ima GoO certifikat koji je dokaz da svaki pojedinačni MWh naše energije dolazi iz obnovljivih izvora, poput vjetra, hidroelektrane ili sunca. To znači da smo kompanija koja u proizvodnji naših proizvoda ima najmanji ukupni otisak ugljika. Aluminij u Europi uglavnom se proizvodi preradom otpadnog materijala jer je otisak ugljika u sekundarnoj proizvodnji aluminija i do 25 puta manji od udjela prilikom proizvodnje primarnog aluminija. Kada je riječ o Europskoj uniji i njihovoj odluci da postanu klimatski neutralni do 2050. godine, procjenjuju kako će iznos ulaganja potrebnog za njezinu niskougljičnu tranziciju biti gotovo 500 milijardi eura godišnje. Potpuni prijelaz na klimatski neutralnu proizvodnju može se učiniti održivim samo ako obuhvaća materijale s niskim udjelom ugljika kao što je zeleni aluminij, odnosno reciklirani aluminij”, kazali su nam iz Uprave Aluminija. Ranije smo pisali o tome kako su mnoge zemlje odlučile zabraniti izvoz metalnog otpada kako bi podržale lokalne kompanije jer postoji ograničeno tržište na kojemu se može pronaći prijeko potrebna sirovina. Sada postoji nova inicijativa koja ide korak naprijed, zabrana izvoza metalnog otpada, ali i uklanjanje uvoznih carina za primarni aluminij s niskim udjelom ugljika.

Nužna pomoć države

Budući da Europska unija i ostatak svijeta pokušavaju pomoći lokalnoj proizvodnji aluminija i drugim industrijama, pitali smo u Aluminiju kakva je situacija po ovom pitanju u BiH. - Već proizvodimo zeleni aluminij, naši se proizvodi proizvode od recikliranog aluminija. Kao i drugi, svakodnevno imamo izazov u pronalaženju održivog lanca opskrbe sirovinama, i do sada smo uspjeli proizvesti količine trupaca za koje smo imali prednarudžbu. Prošlog mjeseca Vlada FBiH dala je financijsku potporu izvoznim industrijama na temelju podataka o njihovu izvozu tijekom 2019. godine. Budući da smo kompanija koja je započela s radom u 2020. godini, nismo ispunjavali uvjete za takvu vrstu pomoći. Nadamo se da će Vlada Federacije BiH poduzeti korake poput Europske unije i poticati ekološki pristup u proizvodnji - kazali su iz Aluminija. Kao što smo i naveli, Aluminij u Mostaru jedno je od rijetkih poduzeća koje ulaže u modernizaciju i prati svjetske trendove u proizvodnji, ali i standarde, što pokazuju brojni važni certifikati koje su dobili. Jedan od prioriteta je i ekološka proizvodnja aluminija, od recikliranih materijala. Uz sve navedeno, Aluminij industrija jedina je kompanija koja je u tako kratkom roku zaposlila 188 radnika, a nema pomoć i konkretne poticaje od države, počevši od sredstava koja su dijeljena izvoznicima te za zaštitu okoliša i mnogih drugih samo u posljednje vrijeme. I sve vrijeme otkada su počeli ulagati u BiH i zapošljavati domaće radnike, financiraju se sami. Država bi morala prepoznati i imati više sluha za investitore čiji je cilj ostati u BiH, širiti proizvodnju, dodatno ulagati i dalje zapošljavati. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.