škole sve praznije

U godini dana u školama u BiH 3952 osnovnoškolca manje

školarci, dječaci
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL/Ilustracija
20.04.2024.
u 12:32

U školskoj 2023./2024. godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.899 učenika, što je u odnosu na školsku 2022./2023. godinu manje za 1,3 posto

Učionice i škole u Bosni i Hercegovini sve su praznije. Broj učenika koji pohađaju osnovne škole iz godine u godinu je sve manji, zatvaraju se škole koje su ne tako davno imale stotine učenika, piše Večernji list BiH.

Nedostatak učenika

Podaci Agencije za statistiku pokazuju kako je u školskoj 2023./2024. godini u BiH u 1714 osnovnih škola upisano 256.385 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3952 učenika ili 1,5 posto. Udio učenica u ukupnom broju učenika upisanih u tekuću školsku godinu iznosi 48,6 posto. Nadalje, u školskoj 2023./2024. godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.899 učenika, što je u odnosu na školsku 2022./2023. godinu manje za 1,3 posto. Isti podaci pokazuju kako je, od ukupnog broja učenika u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1), bilo 54,2 posto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, odnosno ISCED 2) bilo 45,8 posto učenika. Samo je Federacija BiH u posljednjih pet godina, odnosno od školske 2019./2020. do ove 2023./2024., izgubila 12.922 učenika u osnovnim školama. Navedeni podaci alarmiraju nadležne kako je krajnje vrijeme za usvajanje određenih mjera koje će zaustaviti demografski slom koji očito prijeti ovoj zemlji, a na što već neko vrijeme upozoravaju razni demografi, institucije i organizacije, kako domaće tako i strane. Svjesni situacije, u Vladi Federacije BiH su prije nekoliko mjeseci pokrenuli proceduru izrade strategije demografskog razvoja i oporavka Federacije Bosne i Hercegovine kao dokumenta kojim će se definirati strateški ciljevi, prioriteti i mjere usmjereni na suzbijanje negativnih demografskih trendova u Federaciji s posebnim fokusom na pitanja iseljavanja stanovništva u druge zemlje, niske stope nataliteta, starenja stanovništva i druga pitanja od značaja za promjene u demografskoj strukturi stanovništva. Kako su nedavno naveli iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, izrada strategije demografskog razvoja i oporavka FBiH ulazi u završnu fazu.

Demografski rast

- Kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva rezultat je nekoliko čimbenika, uključujući nezaposlenost, ekonomsku i političku nestabilnost, korupciju i opću apatiju. Usporedno s tim, kontinuitet prirodnog prirasta, odnosno broj novorođenih, bilježi pad, što zajedno upućuje na nezaustavljiv proces smanjenja stanovništva u FBiH - istaknuli su iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH. Mjere i smjernice predložene u nacrtu strategije demografskog razvoja i oporavka imaju za cilj definiranje konkretnih akcija koje će pomoći u suočavanju s ovim izazovima. Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naveo je da, iako trenutačno ne postoje brze ili jednostavne mjere koje bi odmah dovele do povećanja nataliteta ili zaustavljanja iseljavanja, predložene smjernice uključuju unaprjeđenje mjera podrške roditeljstvu te stvaranje boljih uvjeta za zadržavanje radne snage. - Ne možemo govoriti o mjerama kojima ćemo potaknuti demografski rast. Takvih mjera u ovom trenutku nema niti ih možemo kupiti bilo kakvim novcem. Radna skupina smatra da je uspjeh u ovom trenutku ublažiti negativni demografski trend u FBiH, usporiti ga kako ne bismo za koju godinu govorili o nestajanju nacije - zaključio je Delić. Inače, strateški pravci koji se predlažu podrazumijevaju unaprjeđenje mjera za podršku roditeljstvu i modele unaprjeđenja uvjeta za ublažavanje trenda osipanja radno sposobnog stanovništva.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?