Najčešće žrtve nasilja u Federaciji BiH su žene, u značajno većem broju nezaposlene i s nižim stupnjem obrazovanja. Naime, istraživanje o utjecaju provedbe zaštitnih mjera definiranih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji pokazalo je da 29,21% žrtava i 28,32% počinitelja nasilja nikad nije bilo zaposleno. Također, kod osoba koje su počinile nasilje u obitelji u 26,16% slučajeva registriran je i neki od drugih oblika kaznenih djela osim nasilja u obitelji, a u 30,06% i neki od oblika prekršaja.
Nasilje se povećava
Prema istraživanju o dobrobiti i sigurnosti žena u BiH, žene slabijeg materijalnog stanja češće su iskusile neki od oblika nasilja počinjen od intimnog partnera u odnosu na one boljeg materijalnog stanja. Nasilje u obitelji nerazmjerno pogađa žene, što ukazuje na društvene okolnosti koje dovode žene u situaciju da budu pod rizikom od nasilja u obitelji, navodi se u dokumentu Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji 2024. - 2027., koju je nedavno usvojila Vlada Federacije BiH. Nadalje stoji kako žene imaju veće izglede biti ozlijeđene kao rezultat nasilja te deset puta veće izglede biti ubijene kao rezultat nasilja nego muškarci (32,7% u odnosu na 3,1%). Istraživanje OESS-a iz 2019. godine pokazalo je da je 48% žena tijekom života doživjelo neki od oblika nasilja, a 19% žena tijekom posljednjih godinu dana. - Istraživanje o utjecaju primjene zaštitnih mjera pokazalo je da su nasilnici u 51,08% slučajeva bračni partneri, u 10,3% slučajeva bivši bračni partneri. Međutim, u 16,26% slučajeva počinitelj je sin, u 6,5% slučajeva otac, u 2,72% slučajeva brat, ali su u određenoj mjeri počinitelji nasilja i unuke i unuci. U vezi s tim, iako su i dalje počinitelji nasilja najčešće osobe muškog spola, a žrtve nasilja osobe ženskog spola, primjetan je porast i drugih odnosa jer je u porastu i nasilje koje su počinile mlade osobe prema starijima - stoji u spomenutom dokumentu. Također, djeca su kao žrtve nasilja prepoznata u 7% prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, u 52% slučajeva svjedočila su nasilju, a u samo 11% od tih slučajeva prepoznata su kao osobe koje su štićene zaštitnim mjerama. Nadalje, osobe s nižim stupnjem obrazovnog statusa pod značajno su većim rizikom biti kako žrtve tako i počinitelji nasilja u obitelji. Naime, kada je riječ o registriranim slučajevima nasilja u obitelji, među žrtvama se nalazi samo 13,47% osoba s visokim stupnjem obrazovanja, a među osobama koje su počinile nasilje u obitelji je 11,07% osoba s visokim školskim stupnjem obrazovanja, dok su ostali s nižim stupnjem obrazovanja. Žene nižeg obrazovnog statusa češće su iskusile neki od oblika nasilja u odnosu na one s višim obrazovnim statusom. Kada je riječ o počiniteljima, osobe koje su evidentirane kao žrtve nasilja u obitelji u 13,41% slučajeva bile su izložene nasilju u djetinjstvu, a u 15,8% slučajeva svjedočile su nasilju u djetinjstvu.
Mjere zaštite i sustav
Osobe koje su evidentirane kao počinitelji nasilja u obitelji u 21,97% slučajeva bile su izložene nasilju tijekom djetinjstva, a u 23,93% slučajeva svjedočile su nasilju tijekom djetinjstva. Nadalje, zloupotreba alkohola registrirana je kod 42,72% osoba koje su počinile nasilje u obitelji, zloupotreba opojnih droga registrirana je kod 14,81% slučajeva, a ovisnost o kocki i igrama na sreću kod 10,88% slučajeva nasilja u obitelji. - Imajući u vidu navedeno, prevencija nasilja u obitelji zahtijeva rano prepoznavanje i prevenciju nasilja u djetinjstvu, povećan obuhvat obrazovanja, ekonomsko osnaživanje, jačanje društvene svijesti, prevenciju drugih oblika kaznenih djela i prekršaja te rano prepoznavanje i liječenje bolesti ovisnosti. Zaštita žrtava nasilja u obitelji obuhvaća zaštitu kroz izricanje i provođenje zaštitnih mjera, socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, psihološku podršku, smještaj u sigurnu kuću, osiguravanje privremenog smještaja, pravno savjetovanje, programe zapošljavanja, edukacije i doedukacije, materijalnu pomoć, ekonomsko osnaživanje, zapošljavanje i dr. - zaključeno je u strategiji. •
