Napominju da u Bosni i Hercegovini trenutno više od 490 ljudi živi s HIV-om, ali se procjenjuje da je stvarni broj barem tri puta veći, jer mnogi nikada nisu testirani. Najčešće se dijagnoza postavlja u kasnoj fazi bolesti – AIDS-u – kada su zdravstvene posljedice ozbiljne, a mogućnosti liječenja ograničenije.
Povodom Europskog tjedna testiranja na HIV i hepatitis, udruga HOPE pozvala je javnost, medije i zdravstvene ustanove da zajednički otvore još uvijek tabu temu HIV-a, naglašavajući da šutnja nikoga ne štiti.
Dr. Vesna Hadžiosmanović, specijalistica za zarazne bolesti i predsjednica udruge, izjavila je da HIV više nije smrtna presuda te da danas postoje lijekovi koji omogućuju osobama s HIV-om da žive potpuno normalnim životom.
„Ali ono što nam još uvijek nedostaje jest dovoljno razumijevanja. Testiranje ne ubija – ignoriranje problema ubija. I što ranije otkrijemo infekciju, to su manje šanse za napredovanje bolesti i prijenos na druge“, naglasio je Hadžiosmanović.
Bavi se ovim problemom više od 30 godina i čak je postala kuma 15-ero djece rođene HIV-pozitivnim roditeljima.
Unatoč dostupnosti modernih terapija diljem Europe, većina pacijenata u Bosni i Hercegovini još uvijek se liječi zastarjelim režimima. Samo nekolicina ima pristup novim lijekovima koji omogućuju osobama koje žive s HIV-om da vode dug, kvalitetan i niskorizičan život – bez prenošenja virusa.
„Neprihvatljivo je da su moderni lijekovi za HIV u Bosni i Hercegovini dostupni samo malom broju pacijenata. Danas osobe koje žive s HIV-om, uz odgovarajuću terapiju, ne samo da mogu živjeti dugo, već i prestati prenositi virus. Svi moraju imati pristup tim lijekovima i prevenciji“, rekao je Bratislav Prokić, aktivist iz Srbije i izvršni direktor udruge „Potent“, koji je došao u Sarajevo kako bi podržao rad udruge HOPE i podijelio iskustva regionalne suradnje.
Zahvaljujući partnerstvu između civilnog društva i Ministarstva zdravstva, Srbija je značajno proširila pristup modernim oblicima prevencije, poput PrEP-a (preekspozicijske profilakse koja sprječava infekciju HIV-om), te omogućila redovito, besplatno testiranje u zajednici.
Uz podršku stručnjaka za zarazne bolesti i pojedinaca koji otvoreno dijele svoja iskustva života s HIV-om, udruga HOPE poziva sve građane da se testiraju – besplatno, anonimno i bez prethodne najave – tijekom Europskog tjedna testiranja, od 19. do 26. svibnja. Testiranje je dostupno u partnerskim organizacijama.
„HIV je naša stvarnost. Diskriminacija i stigmatizacija osoba koje žive s HIV-om je poricanje postojanja ovog problema. Ne smijemo dopustiti da naše predrasude pogoršaju epidemiološku situaciju“, naglasio je dr. Hadžiosmanović.
Iako još uvijek ne postoji lijek za HIV, antiretrovirusna terapija (ART) danas omogućuje ljudima koji žive s virusom da vode dug, zdrav i ispunjen život. Pravovremenim početkom liječenja, virus se može kontrolirati do te mjere da postane nedetektibilan - i stoga neprenosiv. To znači da ljudi koji žive s HIV-om mogu osnovati obitelji i živjeti bez straha od prenošenja virusa na svog partnera.
Zato brz i jednostavan pristup terapiji mora biti prioritet. Međutim, u Bosni i Hercegovini proces početka liječenja je spor i opterećen birokracijom. O dodjeli terapije odlučuje komisija pri Fondu solidarnosti, što često odgađa početak liječenja i ugrožava zdravlje pacijenata. HOPE poziva vlasti da preispitaju ovaj proces, posebno zato što popis dostupnih lijekova nije ažuriran od 2017. godine.
Posebno zabrinjava činjenica da manje od 10 posto ljudi koji primaju liječenje od HIV-a u Bosni i Hercegovini trenutno prima najučinkovitiju modernu ART terapiju. U Srbiji više od 2500 ljudi prima ovu terapiju.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Ciljeva održivog razvoja UN-a, od kojih je jedan okončanje epidemije AIDS-a do kraja 2030. godine.
Otvori KEKS Pay
