Iako ne postoje egzaktni podaci, u BiH je povećana potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje. Ono što dodatno zabrinjava jeste to što se ti isti lijekovi uzimaju na svoju ruku, bez prethodne konsultacije s liječnikom, što, prema riječima stručnjaka, ne olakšava tegobe, već osobu mogu dovesti u još teže stanje.
Po zakonu, antidepresivi i lijekovi za smirenje mogu se u ljekarnama dobiti samo na recept. Međutim, važeći propisi ne provode se isto na području cijele BiH. Primjera radi, u Sarajevskoj županiji već odavno je gotovo nemoguće u ljekarnama dobiti lijek za smirenje bez valjanog recepta, ali ih bez ikakvih problema, pređete li samo nekoliko stotina metara, u drugi entitet, možete nabaviti, piše Faktor.
- Kad sam prije 16 godina počela raditi, u Sarajevu je bilo lako kupiti psihofarmake bez recepta. Tada ste bez ikakvih problema mogli dobiti i cefalosporin treće generacije (beta-laktamski antibiotik sličan penicilinu) bez recepta. Sada je ta slika sasvim drugačija. Ono što je problematično jeste potrošnja bez perskripcije. Lijekovi za smirenje služe da se ukloni neugodan simptom u određenom razdoblju liječenja, dok čekamo da ili psihoteraopija ili drugi lijek, kao što je antidepresiv “proradi”. Uzimanje apaurina i sličnih lijekova iz grupe benzodijazepina (Lexillium, Xanax, Ansilan, Loram itd.) na svoju ruku jednako je uzimanju marihuane, heroina i kokaina. To je nezakonita uporaba psihoaktivnih supstanci - kategorična je doc. dr. Alma Džubur-Kulenović, direktorica neuropsihijatrijskih disciplina na UKC u Sarajevu.
Na pitanje može li osoba svakodnevnim uzimanjem takvih lijekova postati ovisna, sagovornica odgovara potvrdno.
- Ovisnosti koje sam vidjela su takve da osoba, uz pomoć starih recepata, naprimjer iz 2005. godine, provede pola dana obilazeći ljekarne kako bi pokušala prevariti farmaceuta i doći do dnevne doze. Dakle, to ne radi da bi joj bilo bolje, nego da smanji simptome apstinencije. To isto radi i ovisnik o heroinu. Naravno, takvo što danas je teže postići zahvaljujući provedbi zakonskih odredbi o izdavanju kontroliranih supstanci, odnosno zbog bolje funcionalnosti naše države - pojašnjava Džubur-Kulenović.
Anksiolitici, benzodiazepini u koje spadaju apaurini, bensedini, normabeli, diazepami, leksaurini, leksilijumi pripadaju istoj grupi lijekova. Ipak, neki su kako je rekla psihijatrica, više adiktivni. Njihovo nekontrolirano uzimanje utječe na kognitivne funkcije (raspoloženje i pamćenje) na taj način što vremenom takve supstance “prže” mozak.
- Kad se uzimaju zakonito, posao liječnika je da to spriječi kroz praćenje pacijenta. U suprotnom, nekome to samo može naštetiti. Posao države je da nezakonito nabavljanje takvih lijekova učini nemogućim. U Velikoj Britaniji je tako restriktivna politika prema benzodiazepinima da se daju na tabletu, a ne na kutiju - zaključuje doc. dr. Džubur-Kulenović.
Zakonom o djelatnosti ljekarni ("Službene novine Federacije BiH",broj 40/10), za izdavanje lijeka suprotno njegovoj dozvoli o stavljanju u promet, predviđena je novčana kazna u iznosu od 10.000 do 15.000 KM za pravnu osobu, a 500 do 3.000 maraka za odgovornu osobu.
Kazao je to Nijaz Uzunović, glavni federalni sanitarno-zdravstveni inspektor, naglašavajući kako je za istu vrstu prekršaja predviđena novčana kazna od 500 do 1.500 KM za magistra farmacije koji obavlja privatnu praksu kao fizička osoba.
- Nepoštivanje dozvole o stavljanju lijeka u promet, odnosno nepoštivanje režima izdavanja lijeka, federalni farmaceutski inspektori konstatirali su tijekom 20 nadzora u svim županijama u Federaciji BiH. Uočene nepravilnosti su zapisnički konstatirane, a potom su izdati prekršajni nalozi u skladu sa kaznenim odredbama spomenutog zakona. Za učinjeni prekršaj odgovornost snosi magistar farmacije koji je izdao lijek - kazao je Uzunović, i dodao da zakonom nije predviđena kazna za osobu koja ga je tražila.
U JU “Apoteke Sarajevo” obradili su i uporedili podatke za tri mjeseca - srpanj, kolovoz i rujan ove i prošle godine. Ukupna potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva izgleda ovako:
1. U srpnju, kolovozu i rujnu 2016. izdano je 80.476 kutija lijekova
2. U srpnju, kolovozu i rujnu 2015. izdano je 78.992 kutije lijekova
