Uoči trećeg upisnog roka u srednje škole u HNŽ-u predstavnici županijske Vlade, Gospodarske komore Mostar te nekoliko tvrtki iz metalskog, građevinskog i turističkog sektora pozvali su mlade da se odluče školovati za deficitarna zanimanja. Na konferenciji za medije u Vladi HNŽ-a, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Rašid Hadžović rekao je kako je odabir srednje škole prvi korak prema budućem zanimanju te kako je važno ne pogriješiti prilikom izbora. - Primjetna je disproporcija u potrebama tržišta i nastavnim planovima i programima. Zbog toga ćemo, zajedno s kolegama iz Švicarske, raditi na izradi Zakona o stručnom obrazovanju u HNŽ-u, novim nastavnim planovima, kao i pokretanju “dvojnog obrazovanja”. Povezat ćemo škole i tvrtke kako bismo u konačnici riješili problem koji sada imamo - rekao je ministar Hadžović te poručio da će se već iduće godine mijenjati način upisa u srednje škole kako se ne bi stvaralo kadrove za zavode za zapošljavanje nego za deficitarna radna mjesta.
Problemi u proizvodnji
Predstavnik tvrtke SIK Mostar Denis Delić istaknuo je kako se metalska industrija suočava s velikim problemom nedostatka kadrova te kako u ovom trenutku SIK-u i sličnim tvrtkama u HNŽ-u nedostaje 400 radnika. - Zbog tog problema naša tvrtka u drugoj smjeni radi samo na 30% kapaciteta, a imamo stalno otvorene natječaje za nova radna mjesta. Stanje bi bilo još gore da sami ne ulažemo svoja sredstva u edukaciju ljudi, poručio je Delić te pozvao učenike i njihove roditelje da posjete SIK Mostar kako bi se uvjerili u mogućnost zaposlenja i početka karijere odmah nakon završene srednje škole. Sličnu poruku poslali su i predstavnici tvrtki Hering i Garden City koji imaju također velikih problema zbog nedostatka kadrova.
Pitanje statusa učenika
Jens Müller iz Gospodarske komore Mostar naglasio je da je potrebno još mnogo toga uraditi kako bi se ovaj problem riješio, ali je izrazio veliko zadovoljstvo zbog uspješne suradnje s Vladom HNŽ-a koja ulaže velike napore da bi se uskladio obrazovni sustav s potrebama tržišta rada. - Imamo još tema o kojima ćemo razgovarati, kao što su plaće učenika, njihov status u tvrtkama gdje obavljaju praksu, ali i ono što je dosad urađeno veliki je iskorak u odnosu na ono što smo ranije imali. Nastavit ćemo raditi na ovom projektu jer rješavanje ovoga problema riješilo bi i mnoge druge u HNŽ, uvelike smanjilo nezaposlenost i donijelo socijalni mir velikom broju građana, zaključio je Müller. •
