U vjetar je bačeno 600.000 maraka za ponovljene predsjedničke izbore na 136 lokacija u Republici Srpskoj, što su, uostalom, potvrdili i izborni rezultati jer se nije uspio ishoditi drukčiji rezultat od pobjede kandidata vladajućeg SNSD-a Siniše Karana. Riječ je o novcu koji bi bio dovoljan da se izgradi jedan manji vrtić, no posve je izvjesno da neće biti kaznene ni moralne odgovornosti za stvorenu lažnu sliku o masovnoj krađi glasova i očekivanjima da bi eventualno u drugome krugu ipak mogao slaviti Branko Blanuša, koji je bio kandidat SDS-a i oporbe u kojoj je najznačajnija Partija demokratskog progresa.
Niz prijava i ponavljanje izbora
Naime, Karan je u drugome krugu još povećao prednost, pa se očito “džaba krečilo” natezanjem ponavljanja izbora na čak 136 biračkih mjesta. Za takav rasplet najodgovornije je odavno politički kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo, koje je kao na tržnici nakon izbora prošle godine povećavalo broj biračkih mjesta na kojima su utvrđene navodne velike prijevare.
Najprije se, naime, planiralo ponoviti izbore na 50-ak biračkih mjesta, zatim su ambicije porasle na nekih 110, da bi na kraju glasovanje bilo ponovljeno na 136 biračkih mjesta. I to samo gdje je SNSD slavio. Valja reći kako je SIP sastavljen od kandidata koji su bili iznimno bliski vodstvima SDS-a i PDP-a. Neki od njih, poput predsjedatelja Jovana Kalabe, čak su obnašali i visoke stranačke dužnosti u PDP-u te bili na stranačkim listama za izbore.
Na prijevremenim predsjedničkim izborima održanim 23. studenoga 2025. godine Siniša Karan iz SNSD-a bio je favorit, dok je Branko Blanuša iz SDS-a bio glavni protivnik. Iako je u prvom krugu Karan osvojio više glasova od Blanuše za 8407, mnogi su tvrdili da je izborni proces bio podložan nepravilnostima.
Povod za ponavljanje izbora na 136 biračkih mjesta bio je niz prijava SDS-a i PDP-a o izbornoj manipulaciji i kršenju izbornih pravila. Na temelju izvješća iz različitih izvora, od organizacije Pod lupom do međunarodnih organizacija kao što je OESS, tvrdilo se da su na tim biračkim mjestima postojali ozbiljni problemi, uključujući nepravilno vođenje evidencije birača, neregularnost u procesu glasovanja i izvješća o potencijalnoj krađi glasova. Također, zabilježeni su manji incidenti poput neodgovarajućih dokumenata i nepravilnog izdavanja glasačkih listića, što je, prema mišljenju međunarodnih promatrača, opravdalo odluku o ponovnim izborima.
Međutim, nakon ponovljenih izbora 8. veljače 2026. godine, razlika između Karana i Blanuše samo se povećala na 10.871 glas, i to u Karanovu korist, čiji su, navodno, aktivisti krali u prvome krugu.
Iako je dio međunarodnih dužnosnika i predstavnika iz Sarajeva očekivao da će ponovljeni izbori donijeti veće promjene u izbornom rezultatu u Blanušinu korist, činjenica da Karan nije samo zadržao nego i povećao svoju prednost postavlja ozbiljna pitanja o tome koliko su tvrdnje o masovnoj krađi glasova bile utemeljene. U političkim se kuloarima čak spominjala i mogućnost da se organizira i treći krug glasovanja na 30-ak biračkih mjesta da je kojim slučajem rezultat izbora bio drukčiji.
Tvrdnje o masovnim krađama, koje su tijekom kampanje predstavljene kao ključne, sada, u svjetlu konačnih rezultata, padaju u vodu. Pitanje koje se nameće nije samo opravdanost ponovljenih izbora već i šira politička odgovornost za političke manevre koji su rezultirali masovnim trošenjem javnih sredstava.
Oporba se ne miri s porazom
U kontekstu bačenoga novca za ponavljanje izbora u iznosu od 600.000 KM postavlja se opravdano pitanje - treba li BiH zaista izdvojiti dodatnih 88 milijuna maraka za nove izborne tehnologije čije je održavanje jednako skupo kao i nabava opreme? Od IT stručnjaka, suvremenih telekomunikacijskih mreža, održavanja i sigurnosti sustava, ali i njegova skladištenja, pitanja su na koja nitko nema odgovor. A neće ga ni ponuditi jer je vlastima BiH naloženo, još iz ostavštine bivšeg veleposlanika SAD-a, da tu opremu jednostavno moraju kupiti.
Ovi izbori su, uz očitu političku i institucionalnu korupciju, donijeli još jednu važnu spoznaju kako bez neformalnoga čelnika Milorada Dodika ništa nije isto. Dapače.
Njegova energija i karizma su nezamjenjive. No, ni ovi i ovakvi rezultati nisu pokazali da on kani odustati. Očito je da je Karanova pobjeda učvrstila i njegovu poziciju u političkom okružju. Dodik je pritom najavio još jednu pobjedu nakon izborne utrke na kojoj neće moći sudjelovati. Dodik je dodatno optimističan nakon što je proteklih desetak dana boravio u Sjedinjenim Američkim Državama, a prije toga i u Izraelu odnosno Mađarskoj. On se s članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović sastao s nizom američkih kongresnika i senatora, zamjenikom američkog državnog tajnika Christopherom Landauom te dužnosnicima Bijele kuće i administracije Donalda Trumpa, koja im je u listopadu prošle godine ukinula dugogodišnje sankcije. Dodikova oporba, nakon što je na izborima doživjela još jedan poraz, tražila je novi alibi. Po objašnjenju SDS-ova Ognjena Bodiroge, za još jedan poraz kriv je narod, dok je pak njegov stranački kolega Želimir Nešković pronašao novi krimen za poraz. A zove se masovna kupnja glasova od SNSD-a.
Otvori KEKS Pay
