Tijekom nekoliko posljednjih mjeseci Tužiteljstvo BiH pripremilo je više optužnica protiv visokih hrvatskih časnika, među kojima su časnici HVO-a i HV-a, koje se tereti po zapovjednoj odgovornosti i uz kvalifikaciju kako se u BiH radilo o oružanoj agresiji, napadu HVO-a na Armiju BiH, kao i da su oni sudjelovali u zajedničkom zločinačkom pothvatu (ZZP), piše Večernji list. Ova inkriminacija postala je praksa i u njoj se čitav HVO, ali i institucije Herceg Bosne tretiraju kao zločinačke čime se jedino radi na povijesnom revizionizmu, a ne utvrđivanju pravde na čemu, očito iz političkih, ali i nacionalnih razloga, inzistira dio tužitelja. Predstavnici obrana osumnjičenih i optuženih Hrvata ističu kako je praktično slučajeve ZZP-a nemoguće braniti pred sudovima jer se vrlo ekstenzivno tumači odgovornost optuženih ili osumnjičenih osoba. Oni su tako bili odgovorni za sve što se zbivalo u zoni odgovornosti čak i da nitko od svjedoka ili dokaza nije izravno dotakao ili spomenuo optužene. Sve to podsjeća na vješto montirane procese iz bivše Jugoslavije koji su se vodili zbog političke nepodobnosti ili pak želje da se političke i druge protivnike diskreditira i eliminira. Tužiteljstvo BiH iz čudnih razloga usprotivilo se inicijativi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju da se analiziraju optužnice i slučajevi procesuiranja ratnih zločina pred pravosuđem BiH nakon što su stigli deseci prigovora o načinu vođenja procesa, krivim primjenama zakona i pokušajima da se ovim procesima krivotvore povijest i istina o proteklom ratu. Iskusna sutkinja Joanna Korner za potrebe Misije OESS-a u BiH sastavlja izvješće o radu Tužiteljstva BiH. Ovu su inicijativu zajedno potaknuli s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, odnosno s glavnim tužiteljem Sergeom Brammertzom, a o tome će danas govoriti i voditelj Misije OESS-a Jonathan Moore.
Sutkinja ICTY-ja
Umjesto da se sutkinji Korner, koja je više godina bila uključena i u rad ICTY-ja, omogući provjera slučajeva, stigla je odluka da se zabrani pristup ovim predmetima. U najmanju ruku sporne su kvalifikacije navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata kao i navodnih masovnih kampanja koje se stavlja kao inkriminaciju Hrvatskome vijeću obrane (HVO) koje se navodi u gotovo svi posljednjim slučajevima optužnica za ratne zločine. Uz to, znakovito je kako tužitelji, očigledno birajući 'mete', podižu optužnice protiv pripadnika HVO-a po novom strožem zakonu BiH koji uključuje i pitanje procesuiranja zločina koji nisu vrijedili u vrijeme počinjenja navodnih ratnih zločina. U međuvremenu se zbog takvog stava Tužiteljstva umiješalo i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) koje je zatražilo da se otvore tužiteljski spisi. Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je objasnio kako su dobivena dva pisma od kojih je prvo od kolegija Tužiteljstva BiH, a drugo iz Misije OESS-a u BiH. "Naš stav o zahtjevu Misije OESS-a u BiH za pristup predmetima ratnih zločina radi provođenja neovisne analize korespondira s mišljenjem VSTS-a od 2006. godine i Tužiteljstvo BiH treba postupiti u skladu s tim mišljenjem", rekao je Tegeltija. Misija OESS-a je tražila pristup predmetima, ali nije navedeno točno koje predmete traži radi vršenja neovisne analize, a posve je sigurno da se ne može prejudicirati što će analiza pokazati. "Analiza je stručna i pretpostavljam da će napraviti presjek stanja kako bi upozorila na ono što je eventualno dobro i ono što je loše. OESS će to mišljenje predstaviti, a što će se dalje događati teško je predvidjeti", dodao je Tegeltija.
Složio se kolegij
Na pitanja, ako Tužiteljstvo BiH ostane pri svojim odlukama, hoće li netko iz ovog tijela snositi odgovornost, te što su u tom slučaju mogućnosti VSTV-a, Tegeltija je rekao da ne želi prejudicirati odluke ovog pravosudnog tijela na čijem je čelu, koje ima 15 članova i odluke donosi većinom glasova. Međutim, kolegij tužitelja se oglasio dopisom u kojem navodi da pristup spisima po zahtjevu OESS-a ne treba odobriti, te se poziva na neovisnost pravosuđa i posljedice na daljnji rad ove institucije u predmetima ratnih zločina. Kolegij, koji čine svi tužitelji Tužiteljstva BiH, zauzeo je ovaj stav nakon što je glavni tužitelj Goran Salihović odbio odobriti OESS-u pristup spisima predmeta ratnih zločina.
