Tržište osiguranja u Federaciji BiH bilježi kontinuiran razvoj u posljednjih 20 godina i, po riječima ravnatelja Agencije za nadzor osiguranja FBiH Ivana Luburića, sektor je u prošloj godini dosegao razinu od oko 373 milijuna eura ukupne premije. Iako je broj osiguravajućih društava manji nego prije dva desetljeća, tržište se konsolidira, modernizira i sve više usvaja europske standarde
- Tržište se razvija ne samo u dijelu fundamenta premije, već i kroz promjene u strukturi aktera. Dok smo 2005. godine imali 17 društava sa sjedištem u Federaciji, danas ih je deset, uz jedno društvo za reosiguranje - izjavio je Luburić za Fenu.
Razlozi za smanjenje broja društava uključuju likvidacije, spajanja, pripajanja i akvizicije, ali i osnivanje novih kompanija koje su kasnije prošle kroz slične procese. Ta konsolidacija, istakao je Luburić, nije znak slabosti, već prilagodbe tržišta suvremenim izazovima. U fokusu predstojeće konferencije „Vizija 2025“ koju Agencija za nadzor osiguranja FBiH organizira 7. studenog u sarajevskoj Vijećnici pod nazivom „Vizija 2025 – Na pragu novog“, povodom 20 godina njenog postojanja, bit će tri ključna tematska bloka - geopolitički i lokalni rizici, regulatorni okvir EU i osigurateljna praksa u suočavanju s izazovima.
- Regulativa kojom raspolažemo na tržištu osiguranja bila je relativno usklađena s tadašnjim EU zakonodavstvom, ali je jasno da će doživjeti promjene. Usklađivanje sa suvremenim europskim standardima ostaje naš cilj – rekao je Luburić, dodajući da prisutnost kompanija iz EU na domaćem tržištu omogućava transfer znanja i dobrih praksi. Digitalizacija je još u povojima, ali se očekuje njen snažniji zamah. Luburić očekuje da će se tržište sve više okretati digitalnim kanalima prodaje i posebno oblikovanim proizvodima. Bosna i Hercegovina je često pogođena prirodnim katastrofama poput poplava i klizišta, koje uzrokuju ljudske žrtve, ali i velike ekonomske štete. Ipak, svijest o važnosti dobrovoljnih osiguranja, posebno imovinskih, ostaje niska.
- Uloga osiguranja u pokriću rizika prirodnih katastrofa nije dovoljno prepoznata ni od zakonodavaca, niti kroz fiskalne poticaje. Potrebno je razmotriti modele koji bi stimulirali građane da se osiguraju, kao što je to slučaj u razvijenim ekonomijama – upozorio je Luburić. Sprovođenje nadzora distribucije osiguranja, kako je dodao, provodi se u skladu sa Zakonom o posredovanju u osiguranju o čemu Agencija razmjenjuje iskustva s razvijenijih tržišta gdje je sve veći fokus na digitalizaciji. Jedna od aktualnih inicijativa Agencije jeste prelazak na digitalni oblik police automobilske odgovornosti kao najzastupljenijeg proizvoda osiguranja na našem tržištu.
- Obratili smo se Udruženju društava za osiguranje s ciljem pokretanja inicijative kako napraviti iskorak prema digitalnoj formi police automobilske odgovornosti, da bi sagledali sve pravne i tehničke barijere koje treba prevazići. Cilj je olakšati život građanima i uskladiti domaće prakse sa standardima razvijenih ekonomija - naveo je Luburić. Iako uvijek postoji prostor za razvoj, Luburić naglašava da Agencija nije na nezadovoljavajućoj razini u pogledu kapaciteta. Dodao je da razvijaju informatičku infrastrukturu i razmjenjuju nadzorne prakse s kolegama iz drugih zemalja.
Luburić je podsjetio da je prošle godine Agencija postala punopravna članica Međunarodne udruge supervizora u osiguranju (IAIS), što predstavlja značajan korak u njenom razvoju.- Razmjena iskustava i platforme koje ta asocijacija nudi su stvarno od koristi i već smo neke od njih koristili u našem radu. Posebno treba naglasiti suradnju sa regulatorima iz srednje, istočne i jugoistočne Europe i redovne sastanke dva puta godišnje na kojima aktivno sudjelujemo, moderiramo teme i dijelimo iskustva iz naše prakse – istaknuo je Luburić.
Po njegovim riječima, među najčešćim nepravilnostima koje Agencija uočava kod osiguravajućih kuća su nedostatak kvalitetnog predugovornog informiranja i određeni stupanja povremene neusklađenosti sa zakonskim aktima. - Zakon iz 2017. jasno definira obveze osiguravajućih društava, ali želimo da predugovorno informiranje ne bude samo formalnost, već suštinsko upoznavanje potrošača s pravima i obvezama – dodao je Luburić. Potrošači često ostaju iznenađeni kada se dogodi štetni događaj jer nisu bili dovoljno informirani o pokriću rizika, pa Agencija, kako je rekao Luburić, sugerira svim potrošačima usluga osiguranja da aktivno sudjeluju u procesu informiranja, koristeći dostupne digitalne kanale.
U narednom razdoblju, fokus će biti i na razmatranju uloge osiguravajućih društava u širim reformskim procesima, uključujući zdravstveni i penzioni sistem, kao i investicijske projekte u Federaciji BiH, gdje se osiguravajuća društva sve više prepoznaju kao institucionalni investitori. - Pred nama su ozbiljne aktivnosti i vjerujemo da sektor osiguranja može dati značajan doprinos društvenom i ekonomskom okruženju - zaključio je Luburić u razgovoru za Fenu.
Otvori KEKS Pay
