Rastući troškovi života, koje u većini slučajeva ne prati rast plaća, razlog su što se i u Bosni i Hercegovini sve veći broj stanovnika odlučuje na traženje dodatnog posla. Riječ je uglavnom o povremenim angažmanima u uslužnim djelatnostima poput konobarenja, rada u kuhinji, ali i čišćenja te brige o starijim osobama. Tako se pokušavaju popuniti rupe u kućnim proračunima, koje su sve veće. Prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka košarica za rujan 2025. godine iznosila je 3431,60 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za srpanj 2025. iznosila je 1628 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku), dok minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 47,44 posto, a minimalnom plaćom 29,14 posto. Pri izradi sindikalne potrošačke košarice uzeta je u obzir prosječna isplaćena plaća u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece – jedno u srednjoj, drugo u osnovnoj školi. Potrošačku košaricu čine: prehrana – 41,80%, stanovanje i komunalne usluge – 14,18%, higijena i održavanje zdravlja – 9,05%, obrazovanje i kultura – 13,99%, odjeća i obuća – 10,49%, prijevoz – 4,66% i održavanje kućanstva – 5,83%, priopćeno je iz SSS BiH. Osim stalno zaposlenih, dodatni izvor prihoda u ovoj zemlji sve češće traže i umirovljenici. Naime, stupanjem na snagu zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji su trenutačno na snazi, u oba je entiteta umirovljenicima dana mogućnost ponovnog redovitog zaposlenja uz primanje punog iznosa mirovine. Zbog svakodnevnog rasta cijena broj umirovljenika koji ponovno stupaju u radni odnos sve je veći. Prema dostupnim podacima 2013. godine, kada je u Republici Srpskoj omogućena ova praksa, svega 33 umirovljenika imala su status osiguranika i zaposlenika, dok se taj broj do 2018. godine povećao na 3077. Krajem 2021. godine u ovom entitetu bilo je 5607 zaposlenih umirovljenika, da bi taj broj krajem prošle godine porastao na 8053. U Federaciji BiH ova mogućnost uvedena je nekoliko godina poslije, ali broj umirovljenika koji koriste ovo pravo također raste. Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, krajem 2022. godine na području Federacije BiH bila je zaposlena 2991 osoba starija od 66 godina. Traženje dodatnog posla i rad nakon napunjene 65. godine sve je češća pojava u regiji, dok je u zapadnim zemljama, posebice u Njemačkoj, "mini job" sasvim uobičajena pojava, pogotovo među strancima. Prema anketi servisa MojaPlaća, svaka peta osoba u Hrvatskoj (21 posto) zbog rastućih troškova života radi dodatni posao, najčešće kako bi popunila obiteljski proračun, a najzastupljeniji su poslovi u uslužnim djelatnostima poput konobarenja, potom poslovi prijevoza putnika, čišćenja te razni povremeni fizički poslovi. Ispitanici poručuju kako jedna plaća više nije dovoljna za normalan život, pogotovo uz sve veće troškove stanovanja, hrane i goriva.
Dio sudionika ankete priznaje da traži i treći posao jer ni dva izvora prihoda ne pokrivaju sve mjesečne izdatke. Značajan dio anketiranih navodi da razmišlja o dodatnom izvoru prihoda: 35 posto ispitanika zasad nema dodatni posao, ali ozbiljno razmišlja o tome.
Najčešći razlog je nezadovoljstvo financijskom situacijom, ali i želja za promjenom. Neki su naveli da ih trenutačni posao više ne ispunjava, pa dodatni angažman vide kao priliku da se okušaju u nečem novom ili razviju vlastiti mali biznis "sa strane". Otprilike 16 posto ispitanika izjavilo je da uopće ne razmišlja o dodatnom zaposlenju. Razlozi su razni, pa tako neki tvrde da im trenutačna plaća omogućuje pristojan život, dok drugi jednostavno nemaju vremena za pronalazak dodatnog zaposlenja zbog pretrpanog rasporeda na postojećem poslu ili obiteljskih obveza.
Otvori KEKS Pay
