Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nedavno je imenovao dva suca Ustavnog suda Federacije BiH iz reda hrvatskog i srpskog naroda, članove Neovisnog odbora čiji je jedan od zadataka provesti proceduru izbora ravnatelja Federalne uprave policije, kao i novo Upravno vijeće RTV Federacije BiH kao prvi korak k vraćanju javnog RTV servisa, čiji je osnivač Parlament Federacije BiH, u zakonske okvire rada. Sjednicu su obilježile burne rasprave, posebno u dijelu koji se odnosi na imenovanja Hrvata. O radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH kao najvišeg zakonodavnog tijela u ovom entitetu, parlamentarnoj većini, imenovanjima i pokretanju procesa koji su bili “na čekanju” više od deset godina te političkom stanju u FBiH i BiH razgovarali smo s Tomislavom Martinovićem, predsjedateljem Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Vlast koju su na razini Federacije BiH formirali HNS odnosno HDZ BiH i stranke “trojke” negdje je na sredini mandata koji je, kad je zakonodavna vlast u pitanju, obilježen tijesnom većinom koja se zna mijenjati od sjednice do sjednice te djelovanjem oporbe na čelu s SDA koja se ne miri s odlaskom s vlasti nakon 30 godina. Uz preglasavanje zbog Južne interkonekcije, imenovanja Hrvata na čelne pozicije u FBiH, na posljednjoj su sjednici Doma naroda još jednom testirali odnose koalicijskih partnera. Je li vladajuća koalicija položila test?
- Imenovanja koja smo imali na posljednjoj sjednici, počevši od sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, preko Neovisnog odbora te sve do Upravnog vijeća RTV-a Federacije BiH, samo su potvrdila da se većina zna formirati od sjednice do sjednice, kao i da je za njezinu stabilnost nužno, prije svega, definirati odnose unutar stranaka “trojke”, koja mora u potpunosti biti dosljedna provedbi dogovorenog i ne podleći prozivkama i pritiscima oporbenih SDA i DF-a. Kako se oni nose s tim pritiscima, značajno utječe na stabilnost koalicije. Retorika poput one da netko nešto daje Hrvatima, ispunjava želje hrvatskim političkim predstavnicima, jednostavno je nedopustiva. Hrvati su konstitutivan narod. Da postoje oni koji se s tim ne mire, dokazuje svako imenovanje Hrvata u Parlamentu FBiH, uz ozračje linča, izvlačenje izjava kandidata iz konteksta, razmatranje svake rečenice iz životopisa, uz stalno traženje nečega što bi moglo na bilo koji način kompromitirati tog kandidata. Posljednja sjednica Doma naroda potvrdila je da ipak postoji razina političke zrelosti koja je prevagnula i zahvaljujući kojoj smo imenovali i suce Ustavnog suda BiH te završili sva druga imenovanja koja ste spomenuli.
Koji su razlozi zbog kojeg se imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH razvlačilo mjesecima?
- U pozadini imenovanja suca iz reda hrvatskog naroda bio je pokušaj da se poremeti višegodišnja nacionalna struktura u sastavu sudaca Ustavnog suda Federacije BiH tako da se, umjesto Hrvatice Kate Senjak koja je otišla u mirovinu, imenuje sudac Bošnjak. Tako bi se smanjila kvota zastupljenosti Hrvata koji bi, umjesto tri, imali dva suca, Bošnjaci bi dobili četiri, Srbi zadržali dva, a ostali jednog. Znači, pojedini bošnjački politički predstavnici otvoreno su, pozivajući se na brojnost Bošnjaka, najavili remećenje dugogodišnje nacionalne strukture Ustavnog suda Federacije BiH. Pogotovo ako takva nastojanja promatramo kao dio dugogodišnjeg slabljenja ustavne pozicije hrvatskog naroda u Federaciji BiH, koja je počela prije više od 20 godina. Oni kojima je brojnost jednog naroda u odnosu na druge narode u BiH stalni argument ili ne razumiju BiH i njezinu bit ili, jednostavno, otvoreno pokušavaju osigurati dominaciju većine, što nije ni slovo ni duh Daytonskog sporazuma.
Osim sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, na istoj je sjednici imenovano i sedam članova Neovisnog odbora. Zbog čega je ovo tijelo značajno i koja je njegova funkcija?
- Jedan od osnovnih zadataka Neovisnog odbora je provesti proceduru izbora ravnatelja Federalne uprave policije. Iako prema Ustavu FBiH ministar i ravnatelj FUP-a ne smiju biti iz reda istog konstitutivnog naroda, u Federaciji BiH godinama su i ministar i ravnatelj FUP-a Bošnjaci. I to nitko od onih koji će, vjerujem, pokušati kompromitirati i izbor ravnatelja FUP-a ne spominje. Alarmi za uzbunu pale se samo kad treba imenovati Hrvata na bilo koju čelnu poziciju, uz kompromitiranje i onih koji se kandidiraju, kao i onih koji podrže bilo kakav oblik vraćanja u ustavne i zakonske okvire. Procedura koja je pred nama pokazat će jesam li bio u pravu.
Možemo li, zapravo, očekivati sličan scenarij kao i prilikom imenovanja Upravnog vijeća RTV-a FBiH, situaciju u kojoj je isključivo problematizirana kandidatura jednog člana Upravnog vijeća iz reda hrvatskog naroda. Je li u sjeni pokušaja kompromitiranja jedne osobe ostao značaj iskoraka koji je napravljen nakon više od deset godina?
- Umjesto da propitujemo kako je djelovalo rukovodstvo RTV-a Federacije BiH svih ovih godina u situaciji kada je pojedinim članovima Upravnog vijeća mandat istekao prije 13 godina, kada imamo ravnatelja koji nikome ne odgovara, a Programsko vijeće ne postoji, umjesto da se bavimo time da RTV FBiH godinama radi izvan zakona, da je u stanju općeg kaosa koji je itekako vidljiv u programima ove TV kuće, mi se bavimo iz konteksta izvučenim izjavama jednog od kandidata.
Podsjećam vas da je Parlament Federacije BiH osnivač RTV-a FBiH. Odnos ovog medija prema osnivaču najlakše ću ilustrirati podatkom da sam posljednji put u programima RTV-a FBiH gostovao prije više od sedam godina, dok sam još bio predsjednik Kluba Hrvata. U tih sedam i pol godina nisam imao ni jedan poziv za izjavu, intervju. Usporedite javne servise zemalja iz našeg okružja da biste pojmili koliko je stanje na RTV-u FBiH nenormalno. RTV FBiH mora biti otvoren za sve, i za vladajuće, i za oporbu, i za sve narode i građane, lišen jezika mržnje i diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Imenovanjem Upravnog vijeća RTV-a FBiH napravili smo prvi korak prema vraćanju ovog medija u zakonske okvire rada. Sljedeći koraci su izabrati ravnatelja i Programsko vijeće. Iz vrlo široke rasprave koja se vodila u Domu naroda jasno je da to nekima ne odgovara i da im je stanje kaosa prihvatljivije od stanja uređenosti ovog medija i njegova vraćanja izvornoj funkciji. Dobro je što smo uspjeli, unatoč svim otporima, napraviti taj iskorak. Prvi korak uvijek je najteži i očekujemo napraviti niz koraka kojima ćemo nastaviti započete procese, imenovati novu upravu i uvesti profesionalne standarde rada uz jasno poštivanje odgovornosti, uključujući i onu prema osnivaču ovog medija.
Spomenuli ste odgovornost, u ovom slučaju medija. Ne bi li i političari trebali snositi odgovornost, pa i sankcije za, nažalost, često potpirivanje mržnje koje smo imali čak i u Parlamentu Federacije BiH?
- Istina je da je bilo takvih slučajeva, kao i da je izostala bilo kakva sankcija. Kao primjer naveo bih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Sanela Kajana, koji je kolegicu u Domu naroda, uvaženu izaslanicu Ivanu Zrimšek Šaravanja, nazvao “zmijurinom kamenjarkom”. I to je prošlo bez ikakvih sankcija. Taj isti Kajan kao predsjednik Povjerenstva za informiranje treba prvi osuditi napad na novinare, bez obzira na to o kojem je mediju riječ. On je, međutim, podržao nedavni napad na ekipu RTV HB. I sve to prolazi bez sankcija, čime se šalje jasna poruka da je dopušteno širiti jezik mržnje.
Kad mogu političari, zašto ne bi i obični ljudi?! Sličnih smo primjera imali i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje su pojedini bošnjački političari podupirali lažne dojave a da se poslije toga nisu ispričali. To nije dobro, politika se ne smije miješati gdje joj nije mjesto, treba pustiti istražna tijela i institucije da odrade svoj dio posla. A kad je pitanju konkretno HNŽ, na tom području sigurnosne institucije dobro rade svoj posao. Dakle, ključ izgradnje okružja lišenog mržnje je u tome da institucije rade svoj posao, da političari ne dolijevaju ulje na vatru, a ako su i sami koristili jezik mržnje, za to trebaju biti primjereno kažnjeni.
Imenovanja koja smo spomenuli bila su tek dio dnevnog reda posljednje sjednice Doma naroda koja će ostati zapamćena i po iskoraku napravljenom k rasterećenju gospodarstva u Federaciji BiH, usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o doprinosima. Koliko je, zapravo, važan ovaj iskorak u kojemu je potvrda u Domu naroda bila jedan od posljednjih preduvjeta za stupanje na snagu spomenutog zakona?
- Prije svega bih naglasio kako mnogi pozitivni iskoraci koji se događaju, koliko god pojedini mediji o tome šutjeli, ostaju u sjeni nekorektnih i na trenutke uvredljivih političkih rasprava, unatoč mojim stalnim nastojanjima da ih na sjednicama Doma naroda svedem na najmanju moguću mjeru. Politički dijalog mora biti korektan i argumentiran, a ne obojen prozivkama o izdajnicima i patriotima, jednostranom pristupu događajima iz proteklog rata, bliže i dalje povijesti. Zakon koji ste spomenuli značajnim će smanjenjem stope doprinosa rasteretiti poslodavce i omogućiti im lakšu provedbu odluke o minimalnoj plaći. Dio je to mjera fiskalnih reformi koje su nužne i koje Vlada FBiH u partnerskom odnosu sa sindikatima i poslodavcima treba provesti kako bi se najprije poboljšao položaj radnika, omogućile nove investicije, uz zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Taj proces možemo završiti kvalitetno samo ako radimo lišeni populizma i uz partnerski odnos suradnje svih zainteresiranih u ovom osjetljivom, ali važnom procesu kojim bi trebalo unaprijediti položak radnika i modernizirati tržište rada te otvoriti prostor za nove investicije. Zakon o doprinosima prvi je korak sveobuhvatne reforme čiji će se učinci, po mom mišljenju, u značajnijem obujmu osjetiti tek krajem godine. Njezin je cilj povećati plaće radnicima, smanjenjem doprinosa smanjiti cijenu rada i tako privući investicije.
Možete li nam dati i kratak osvrt na rad Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u protekle više od dvije godine?
- Prije svega, početak mandata obilježen je povećanjem broja izaslanika u Domu naroda s 58 na 80. Iako mi ovo nije prvi mandat u kojem sam predsjedatelj, spomenuta je promjena značila prilagodbu novim uvjetima rada.Vlada FBiH nakon imenovanja povukla je iz procedure sve zakone da bi uputila nove ili doradila povučene. Dinamika našeg rada ovisila je o dinamici rada Zastupničkog doma, odnosno Vlade BiH. Ono što je važno, nema zakona ni odluka koje su na čekanju. Održali smo 26 sjednica, uz konstituirajuću, 18 redovitih i sedam izvanrednih. Pred izaslanicima se našlo više od 270 točaka dnevnog reda, a Dom naroda usvojio je više od 250 dokumenata.
Koliko je zakona među usvojenim dokumentima i je li praksa donošenja zakona po žurnoj proceduri na koju ste upozoravali prekinuta ili barem smanjena?
- Dom naroda dosad je usvojio 87 zakona, od čega 57 u formi prijedloga, dok je preostalih 30 nacrta. Među usvojenim prijedlozima zakona 17 ih je doneseno u redovitoj proceduri, 13 po žurnom postupku, dok su 23 zakona predložena i usvojena po skraćenoj proceduri jer nisu bile u pitanju značajnije izmjene zakona. Među zakonima koji su doneseni u 2023. godini su i vrlo važni setovi zakona iz oblasti energetike i socijalne skrbi. Moja zamjerka Vladi FBiH, kad su u pitanju isključivo normativni procesi, i dalje je ista - broj zakona koji se donose po žurnoj proceduri treba smanjiti ili svesti na minimum. Uostalom, to je i europski standard kojem trebamo težiti. Svi trebamo raditi svoj posao. Kad donosimo zakon po redovitoj proceduri, onda imamo i priliku otvoriti raspravu i uključiti akademsku zajednicu, civilni sektor i javnost. Uz navedene, u nju se imaju priliku aktivnije uključiti i zastupnici i izaslanici amandmanskim djelovanjem.
Osim zakona koje ste spomenuli, što je s ostalim aktima koje je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH dosad usvojio? Koje biste posebno izdvojili?
- U ovom mandatu Parlament Federacije BiH usvojio je i 11 strategija, počevši od razvoja malog gospodarstva, industrije tekstila, odjeće, kože i obuće, preko strategija infrastrukturnih podataka, obnove zgrada, razvoja turizma i zaštite okoliša te upravljanja vodama do strategija zapošljavanja, poljoprivrede i ruralnog razvoja, razvitka sustava socijalne i dječje zaštite te strategije prevencije i borbe protiv nasilja u obitelji.
Tu su i odluke te zaključci kojima smo omogućili nastavak započetih i početak realiziranja novih projekata iz različitih oblasti, s naglaskom na projekte poput izgradnje autoceste na koridoru Vc prema jugu te projekte izgradnje energetskog sektora.
Kad su u pitanju energetski projekti, jedan od najčešće spominjanih u javnom prostoru je projekt plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”. Istoimeni zakon donesen je preglasavanjem Hrvata, najprije u Vladi FBiH, a potom i u Zastupničkom te na kraju Domu naroda Parlamenta FBiH. Manje je poznato da je Klub Hrvata u Domu naroda inicirao donošenje ovog zakona. Što se u međuvremenu dogodilo?
- Način donošenja Zakona o plinovodu potvrđuje da nametanja odluka nikad nisu dobra niti mogu donijeti išta dobro za sve stanovnike Federacije BiH. Kad je u pitanju ovaj zakon, moram podsjetiti da su ga upravo izaslanici Kluba Hrvata “oživili” i vratili u fokus zanimanja, stavili ga na dnevni red. Iako smo krajnje ozbiljno pristupili ovom projektu, mislim na hrvatske dužnosnike u Federaciji BiH, žalosti me činjenica da je ovakva namjera potpuno pogrešno protumačena, a hrvatski dužnosnici koji su inicirali donošenje Zakona o plinovodu preko Republike Hrvatske proglašeni protivnicima projekta kojim su obuhvaćena područja koja dosad nisu imala pristup ovom energentu, područje Hercegovine i središnje Bosne. Je li na sceni politika kojoj ravnomjeran razvoj Federacije BiH nikad nije bio u interesu, to ne znam, ali sam potpuno siguran da smo mi, inicirajući ovaj projekt, željeli pomoći u ravnomjernom razvoju i potaknuti investicije te u konačnici imati i alternativan pravac opskrbe plinom.
Na kraju smo preglasani, što nije dobro, pogotovo zato što je preglasavanje inicirao SDA, koji je okupio i druge većinski bošnjačke stranke. To nije put napretka, već povratka u neka vremena koja nisu nikom ništa dobro donijela te se iskreno nadam da se više neće ponoviti. Donošenje zakona obilježilo je i grubo upletanje pojedinih međunarodnih predstavnika koji nam nisu ostavili prostora za dogovor. Na ovakav način svi gubimo.
Preglasavanje oko plinovoda i neke druge situacije otvorili su pitanje ima li Federacija BiH stabilnu parlamentarnu većinu?
- Parlamentarna većina, iako je u sadašnjim okolnostima nakon izmjena u sastavu domova tijesna, postoji i, uz odgovoran pristup svih koji su dio vlasti, ona funkcionira. Važno je ne podleći pritiscima koji su posebno izraženi među Bošnjacima, gdje traje grčevita borba vladajućih da mogu biti dio procesa, a oporbenih da po svaku cijenu vrate poluge vlasti koje su izgubili nakon 30 godina. U toj se borbi nitko ne štedi, a najsvježiji dokaz previranja imali smo i na posljednjoj sjednici Doma naroda, koju smo ipak uspješno okončali uz potvrdu da ovakvi procesi ipak slabe, a odgovoran pristup više dolazi do izražaja i vlasti, ali i pojedinih članova oporbe.
Stanovnici Federacije BiH ne smiju biti taoci bespoštedne borbe za vlast. Za glasove i naklonost birača moramo se boriti isključivo zauzimanjem za opće dobro i kreiranjem okružja koje će omogućiti rast i razvoj Federacije BiH. Sve ostalo je politiziranje i populizam bez pokrića za koji više ne smije biti prostora jer ugrožava one kvalitetne procese. Bez dogovora nas koji ovdje živimo ni jedan projekt nema budućnost niti može biti dobar za stanovnike FBiH.
U kojem smjeru će Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nastaviti svoj rad pod vašim predsjedanjem?
- U smjeru odgovornog pristupa u radu, vodeći računa o nacionalnim, ali i interesima svih stanovnika Federacije BiH, korektnog političkog dijaloga koji će dovesti do dogovora o svim važnim pitanjima. Vrlo važno načelo rada ostaje poštovati ustavne nadležnosti u zakonodavnim procesima, uključujući i nadležnosti županija. Jedno od načela mojeg rada ostaje i održavanje i unaprjeđenje koordinacije između Federacije BiH i županija. Ta koordinacija koju smo davno uspostavili posebno dolazi do izražaja na polju europskih integracija u kojima upravo županije imaju ključnu ulogu. Dakle, odgovornost i dijalog, poštivanje ustavnih nadležnosti i ubrzanje europskog puta. To su u najkraćem načela rada kojih se planiram držati i u nastavku predsjedanja Domom naroda Parlamenta Federacije BiH u kojem je Klub Hrvata i dalje jedan od stupova stabilnosti, uz pluralizam koji se, za razliku od onog u Klubu Bošnjaka, artikulira bez uvreda i podjela oko važnih pitanja od nacionalnog, ali i općeg interesa.
Kako biste ocijenili sigurnosno stanje u BiH u svjetlu događaja u Republici Srpskoj, ali i odgovorima na takvo stanje koji dolaze iz Federacije BiH, posebno onih koji se tiču zazivanja međunarodnih intervencija?
- Dogovor domaćih političkih predstavnika u BiH ključ je stabilnosti ove zemlje. Što prije to shvatimo, tim prije ćemo izaći iz začaranog kruga u kojem se već dugo nalazimo i okrenuti se budućnosti. Dok se međusobno optužujemo za stanje političke nestabilnosti u kojem se definitivno nalazimo, naš europski put je zaustavljen, investicije su na čekanju, ljudi odlaze. To je činjenica koju moramo shvatili, vratiti se pregovorima do postizanja konačnog dogovora koji jedini ovu zemlju može povesti putem napretka i euroatlantskih integracija. To od nas očekuju građani u svakom dijelu ove zemlje, a ne da se međusobno tužakamo, prizivamo intervencije i vrtimo se ukrug.
Otvori KEKS Pay
