Zanimljivo je da su do prije desetak dana temperature zraka bile prilično niske za ovo doba godine. Jutarnje temperature u unutrašnjosti Bosne bile su blizu nule, zbog čega su mnogi građani nakratko ponovo uključili grijanje u svojim domovima.
Nagli prelazak iz jakni u kratke rukave
Sada nas očekuje drastičan preokret - jutarnje, odnosno najniže dnevne temperature bit će visoke onoliko kolike su u prvoj polovici mjeseca bile maksimalne dnevne vrijednosti. Nakon prohladnih dana, u kratkom roku nastupaju vrućine koje bi u pojedinim krajevima, poput doline Neretve i područja južne Hercegovine, mogle donijeti i ekstremne temperature. Prema prognozama meteorologa, Bosnu i Hercegovinu očekuje izazovan period s visokim temperaturama uz povremene lokalne pljuskove.
Svijet ide prema "točki vrenja"
Globalna kretanja također ne ulijevaju optimizam. Dramatično zvuči najava Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prema kojoj se uskoro očekuje razvoj klimatskog fenomena El Niño, koji bi mogao nastupiti u puno snažnijem obliku, kao takozvani Super El Niño, piše Index.
Meteorolozi i klimatolozi širom svijeta predviđaju da će ove i sljedeće godine temperature biti "globalno rekordne" i da bismo mogli svjedočiti vremenskim pojavama još neviđenim u modernoj povijesti.
Regionalni stručnjaci dijele ovu zabrinutost. Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, analizirajući rekordne temperature iz proteklih godina i najavljujući sličan trend za budućnost, kratko je poručio:
"Idemo prema točki vrenja."
"La Niña je bila slaba, El Niño će biti jači no inače"
Isto tvrdi i sada, govoreći za N1 o najavljenom fenomenu Super El Niña.
"To je pojačani El Niño koji se pridodaje na globalno zatopljenje antropogenog porijekla. Jedan efekt dodaje se na drugi. To znači da mi ljudi i dalje proizvodimo sve više plinova staklenika, rušimo rekorde, a sam El Niño je nekad jači, nekad slabiji. Očekuje se da će ovaj koji treba doći u drugoj polovici ove godine biti jači no inače."
Grisogono napominje kako je El Niño ponavljajuća, ali ne strogo periodička pojava. Topla faza, El Niño, izmjenjuje se otprilike svake dvije do sedam godina sa svojom suprotnom hladnom fazom, La Niñom. Taj globalni klimatski ciklus ovisi o promjenama temperatura oceana i atmosferskog tlaka u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana.
"La Niña koju smo sada imali bila je slaba i zato prošla godina nije bila najtoplija do sada."
"Kiše sve više imaju rušilački karakter"
Ova godina bi, u tom smislu, trebala biti drugačija, možda i najtoplija do sada.
"Bit će novih rekorda. U sve toplijoj klimi nastaje sve više ekstrema. Europa će sigurno 'probijati' preko 40 stupnjeva u valovima od nekoliko dana. Ali to nas ne spašava ni od olujnih nevremena i poplava. Suša kod nas već traje. Neka su područja, poput Zagorja, dobila dovoljno kiše, ali Slavonija je dobila premalo."
A i obilne kiše koje dolaze s ljetnim olujnim nevremenima uglavnom donose štetu. "Nema puno koristi od takvih kiša. One više imaju rušilački karakter, stvaraju klizišta i ta kiša brzo oteče pa nije baš upotrebljiva u poljoprivredi", kaže Grisogono, piše Index.
Temperatura neumitno raste
Ukratko, zaključuje Grisogono, imamo globalno pozitivan trend temperature.
"Pozitivan u smislu da ona neumitno raste zbog ljudskog djelovanja. A na to je onda dodano niz internih klimatskih varijacija, u prvom redu ENSO (El Niño Southern Oscillation) s El Niñom i La Niñom. Pa se na to nadovezuju arktička oscilacija, pacifička dekadna oscilacija i čitav niz kvaziperiodičkih pojava, svojevrsno komešanje svega, ali uz neprestano podizanje temperature."
Otvori KEKS Pay
