Iako se o njima prije skoro 10 godina raspravljalo nadugo i naširoko, a nositelji vlasti ih okarakterizirali kao jedne od najvažnijih projekata, akcijski plan federalne strategije zaštite okoliša za razdoblje od 2008. do 2018. i federalni plan upravljanja otpadom za razdoblje od 2012. do 2017. nisu realizirani i njihova primjena kasni, piše Večernji list BiH.
Uloga institucija
Zbog svega se u Parlamentu FBiH nedavno našlo i revizijsko izvješće u kojem su jasno podcrtani razlozi i krivci zbog kojih planovi kasne u provedbi. Revizijski tim na temelju prikupljenih nalaza ističe kako institucije nadležne za upravljanje otpadom na federalnoj, županijskoj i lokalnoj razini nisu učinkovite u provedbi planiranih mjera iz strategije zaštite okoliša i federalnog plana upravljanja otpadom. U FBiH postoje razlike u stupnju realizacije mjera od županije do županije i od općine do općine. “Nejasno definirane uloge institucija u načinu razmjene informacija, te neusklađenost tih aktivnosti i nedostatak smjernica i procedura o načinu koordinacije između svih planskih razina, ima za posljedicu da ne postoji uspostavljena baza podataka o količinama i vrstama otpada na razini FBiH. U složenom sustavu upravljanja otpadom bez odgovarajućeg nadzora u provedbi mjera i aktivnosti institucija, na svim razinama, posljedica je da se kasni u ostvarivanju strateških opredjeljenja. Ako se nastavi raditi kao u prethodnom razdoblju, u budućnosti se neće osigurati zadovoljavajuća razina zaštite okoliša. Ministarstvo okoliša i turizma FBiH raspolagalo je informacijom da se ne ostvaruju planiranom dinamikom aktivnosti na nižim razinama u oblasti upravljanja otpadom i nije izvršilo analizu”, stoji u revizijskom izvješću. Navode da federalne, županijske i lokalne strukture vlasti uopće nemaju jasno razrađenu metodologiju oko upravljanja otpadom, a okolišne dozvole plaćaju se po vrlo visokim cijenama i na njih se, kako su nedavno iz Vijeća za strane investicije kazali, čeka po nekoliko mjeseci zbog sporosti administracije. Na razini FBiH još nije donesen federalni plan upravljanja opasnim otpadom, a rok za donošenje je istekao. Navedenim planom trebali su se predvidjeti kapaciteti za privremeni prihvat opasnog otpada i odrediti lokacija za adekvatno zbrinjavanje, no na tom planu ništa nije učinjeno osim deklarativne želje da se nešto napravi. Svega su tri županije u FBiH, ZDŽ, BPŽ i USŽ, donijele plan upravljanja otpadom. ZDŽ je prvi donio plan upravljanja otpadom u skladu s akcijskim planom mjera iz federalne strategije zaštite okoliša i to je jedina županija u FBiH koja ima izgrađen sanitarni deponij, pa se njegovim kapacitetima koristi veliki broj općina iz svih krajeva FBiH.
Sredstva za nabavu
Na općinskoj razini utvrđeno je da je plan upravljanja otpadom donijela tek 21 općina ili oko 27% od ukupnog broja općina u FBiH. “Od ukupno 79 općina, u šest su pokrenute aktivnosti, a 52 nisu poduzele nikakve aktivnosti vezane uz donošenje plana upravljanja otpadom. Prema izjavama odgovornih iz uzorka, razlozi za donošenje planova upravljanja otpadom na lokalnoj razini najčešće su bili vezani uz dobivanje sredstava od međunarodne zajednice kako bi se riješili neki problemi i osigurala sredstva za nabavu nužne opreme za prikupljanje otpada i saniranje divljih deponija”, stoji u revizijskom izvješću. •
