Uzgajivači svinja koji su lani, uslijed izbijanja afričke svinjske kuge, ostali bez stočnog fonda, mogu početi proces zanavljanja proizvodnje. Pravilnik o biosigurnosnim mjerama u Republici Srpskoj stupio je na snagu.
Svrha ovog propisa je sprječavanje unosa patogena na farmu kako bi se onemogućila zaraza. Prema riječima predsjednika Udruge svinjogojaca Republike Srpske Miše Maljčića, oko 800 gospodarstava, kako velikih farmi tako i malih uzgajivača, imalo je zarazu u svojim objektima.
- Oni željno iščekuju da počnu s radom - rekao je Maljčić.
Posebnost je da se u BiH ovom proizvodnjom većinom bave mala gospodarstva koja su držala svinje za sebe u improviziranim objektima, gdje je omogućen kontakt s okolinom, a time je i veća mogućnost zaraze. U zatvorenim i većim farmama, namjenski napravljenim za taj uzgoj i izoliranim od okoline, mjere će biti lakše uvesti i održavati.
- Vrlo je teško napraviti opću ocjenu za sve jer nemaju svi iste uvjete. Međutim, 99 posto njih planira obnavljanje proizvodnje - kaže predsjednik Udruge svinjogojaca RS-a.
Previđanja su da će od svibnja ove godine biti manje tovljenika i da će cijene svinjskog mesa rasti. Trenutačne cijene svinja za uzgoj, prema njegovim riječima, kreću se od 800 do 1800 konvertibilnih maraka.
- Sve ovisi o tome što se kupuje, domaća je povoljnija, ali je bez posebnih genetskih potencijala da bi bila konkurentna visokokvalitetnoj nazimici s pedigreom, papirima, rodovnikom, koja je skuplja. Uzgajivači će se opredijeliti za ono što si mogu financijski priuštiti - kaže Maljčić.
Zbog afričke svinjske kuge u Republici Srpskoj eutanazirano je oko 50.000 svinja. Šteta od ove bolesti iznosi oko 25 milijuna konvertibilnih maraka, piše agroklub.ba.
