Vlč Željko Majić

Svećenik iz Hercegovine šesti je po redu biskup koji stoluje u Banjoj Luci

Željko Majić
Pixsell
02.03.2024.
u 14:26

Velečasni Željko Majić danas je zaređen za novog biskupa banjolučkog na obredu u katedrali sv. Bonaventure, koji će za vrijeme svete mise predvoditi vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić. Majić će tako postati šesti je po redu biskup koji stoluje u Banjoj Luci otkako je ponovno uspostavljena crkvena hijerarhija na ovome području. Pomoćni biskup u Banjolučkoj biskupiji ostaje Marko Semren. Svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić naslijedit će dugogodišnjeg banjolučkog biskupa Franju Komaricu (78), kojemu je papa Franjo u prosincu prošle godine prihvatio odreknuće, odnosno zahtjev za umirovljenje. Majić (61) je rođen u Drinovcima, kod Gruda, u Hercegovini, a za svećenika je zaređen u Mostaru 1988. godine, piše Večernji list BiH.

Uz službu u različitim župama, bio je i vikar Mostarske biskupije te ravnatelj biskupijskog Caritasa. Na Papinskom lateranskom sveučilištu 1995. stekao je magisterij iz pastoralne teologije s temom rada "Pastoralni problemi u Trebinjskoj biskupiji pod Turcima i pastoralna skrb Kongregacije za širenje vjere". Jedno je vrijeme bio na službi vicerektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, gdje je bio od 2006. do 2012. godine. Franjo Komarica bio je banjolučki biskup još od 1989. i sa svojim je vjernicima proveo cijelo ratno razdoblje, a nakon rata uporno se zalagao za povratak prognanih katolika, koji su u najvećem broju Hrvati. S područja Banjolučke biskupije, prema dostupnim podacima, protjerano je 80 posto od oko 120 tisuća vjernika, koliko ih je tamo bilo uoči rata u BiH 1992. Samo su Banja Luka i okolica prije rata imali više od 30 tisuća vjernika, a prema statističkim podacima s kraja 2022., na tome području sada je svega 1500 vjernika. Ta je situacija umnogome slična onome vremenu kada je Osmansko Carstvo bilo na zalasku. Nedugo nakon toga Sveta Stolica je bulom "Ex hac augusta" osnovala Vrhbosansku nadbiskupiju sa sjedištem u Sarajevu te biskupije Mostar i Banju Luku, a ostala je netaknuta Trebinjska biskupija koja je povjerena mostarskom biskupu. Tako je ostalo do danas. Banjolučkom biskupijom, nakon obnove redovite hijerarhije, najprije upravlja Bečki nuncij, a od 1883. do 1884. nadbiskup vrhbosanski dr. Josip Stadler, kao apostolski administrator, a zatim 1884. - 1912. godine biskup fra Marijan Marković, kao apostolski administrator, pa prvi rezidencijalni biskup fra Josip Carić 1913. - 1946.; iza njega dr. Smiljan Čekada, skop. biskup, apostolski administrator 1946. - 1949.; dr. Dragutin Čelik, biskup 1951. - 1985.; Alfred Pichler 1959. - 1989. te biskup dr. Franjo Komarica, ustoličen za biskupa 15. srpnja 1989. do 8. prosinca prošle godine. S dolaskom Željka Majića na čelo Banjolučke biskupije završilo je jedno razdoblje koje su zajednički obilježili biskupi Vinko Puljić, Ratko Perić i Franjo Komarica. Zanimljivo je kako je jedino Hercegovina dobila biskupa izvan svojih granica - mons. Petra Palića, dok su pak ostali prvaci biskupija u Sarajevu i Banjoj Luci postali upravo njezini svećenici. Iz biskupija s područja Hercegovine čak je deset biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj i BiH. Trojica su nadbiskupi. Na čelu Sarajevske nadbiskupije je nadbiskup Tomo Vukšić. Na čelu Zagrebačke nadbiskupije je nadbiskup Dražen Kutleša, dok je nadbiskup splitsko-makarski Zdenko Križić. Hercegovina ima još jednoga nadbiskupa koji je tu zaređen i ovdašnjih je korijena. To je Petar Rajič, apostolski nuncij za Litvu, Latviju i Estoniju s naslovnom povijesnom Sarsenterskom nadbiskupijom. Do izvjesnoga vremena kotorski biskup podrijetlom iz Stoca Ivan Štironja preuzeo je Porečku i Pulsku biskupiju, a Bože Radoš je pak na čelu Varaždinske biskupije. Mons. Ivan Ćurić je pomoćni biskup đakovačko-osječki.

Želimir Puljić, rođen u Mostaru, dugi je niz godina bio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Prvi od plejade biskupa umirovljen je mostarsko-duvanjski biskup i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić. Zatim je u mirovinu otišao kardinal Vinko Puljić, kojega je naslijedio nadbiskup Tomo Vukšić. U konačnici, posljednji u nizu otišao je mons. Franjo Komarica. Iz Bosne i Hercegovine je podrijetlom ukupno 16 biskupa. Pero Sudar, podrijetlom iz Konjica, koji je bio pomoćni biskup vrhbosanski, na osobni je zahtjev umirovljen. Ilija Janjić, čiji su korijeni iz Bosanske Posavine, umirovljen je nakon što je okončao mandat na čelu Kotorske biskupije. Berislav Grgić iz Koror Varoši dugi je niz godina bio biskup u norveškom Tromsu, jednom od najsjevernijih dijelova svijeta, gdje pastoriziraju katolički svećenici. •

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije