Okretanje poljoprivredi u doba korone jedna je od pozitivnijih stvari koje nam je donijelo ovo nesvakidašnje razdoblje. Nedavno je Večernji list pisao o tome da je sve više domaćinstava koja hranu proizvode za svoje potrebe, a ovih dana to se potvrđuje i službenim brojkama. Tako je na kraju proljetne sjetve u BiH pšenicom zasijano 67.978 hektara, što je više za 2,1 posto u odnosu na prošlogodišnju sjetvu. Sugovornik Večernjaka iz Gruda koji je nedavno pokupio pšenicu kaže da je izuzetno zadovoljan prinosom.
Neobrađena zemlja
- Kvaliteta je dobra i ovdje je uroda za više godina, a prodavati ne planiram.
Nema boljeg brašna od domaće pšenice, a naposljetku nema boljeg od domaćeg kruha. Trebamo svi biti realniji, polje u zapadnoj Hercegovini leži pusto i neobrađeno, umjesto da se tri puta godišnje na njega dođe. Onda kada se sije, onda kada je žetva i onda kada se strojevima priprema za obradu i novu sjetvu - priča nam sugovornik. Osim pšenice, zasijana površina pod ječmom veća je za 5,7 posto, kukuruzom za 4,5 posto, raži za 2,1 posto... Zanimljivo je i da je zasijana površina pod suncokretom veća za 19,3 posto. Možda će sve ovo promijeniti i navike ljudi ako se zna da Bosna i Hercegovina uvozi više od tri milijarde maraka poljoprivrednih proizvoda, od kojih velik broj njih može uspijevati u ovoj zemlji.
Nedavno je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS-a, kazao da BiH treba raditi na povećanju domaće proizvodnje.
- Godinama unatrag upozoravamo kako poljoprivredu u ovoj zemlji treba podići, upravo pravilnom poticajnom politikom, a, s druge strane, reguliranjem vanjskotrgovinskog poslovanja, odnosno reguliranjem uvoza pojedinih kultura, naročito onih kultura i naročito onih poljoprivrednih proizvoda koje mi ovdje možemo proizvesti. Nažalost, u prethodnom razdoblju nikada ništa nije učinjeno vezano za zaštitu domaće proizvodnje jer mjera zaštite domaće proizvodnje bila bi temelj da zaštitite domaće stanovništvo. Vidjeli smo i solidarnost Europske unije, koja se okrenula svom stanovništvu, i to je normalno, a mi moramo biti svjesni osjetljivosti države koja je velikim dijelom oslonjena na uvoz - kazao je Marinović u vremenu “lockdowna”, što je svojevrsno upozorenje za budućnost i apel ovoj zemlji da se na pravilan način okrene domaćoj proizvodnji.
1000 plasteničkih obrta
U analizi Agrokluba navodi se da bi ovoj situaciji trebalo pristupiti tako da se ulože raspoloživi resursi, potencijali, kapaciteti, ali i znanje kako bi se proizveo kvalitetan domaći proizvod, prepoznatljiv i na stranom tržištu. - Više od 140.000 registriranih poljoprivrednih gospodarstava u BiH, 13.000 proizvođača mlijeka, više od 1000 registriranih plasteničkih poljoprivrednih obrta znak je da nema potrebe za bilo kakvom panikom.
Domaći farmeri u ovakvim situacijama mogu zadovoljiti potrebe stanovništva. Uvoz se opravdava činjenicom da proizvodnja ne može podmiriti potrebe bh. tržišta, navodi se u analizi. Jasno je da perspektiva postoji, međutim, ako će se forsirati uvozni lobiji, a zanemarivati domaća proizvodnja, onda će nam se događati ono što je prisutno prethodnih godina, a to je trend odlaska svih, a među njima i onih koji proizvode hranu za ovu zemlju.•
