Životni standard bh. građana godinama je među najlošijim u Europi. Cijena potrošačke košarice nije razmjerna primanjima većine u našoj zemlji. Dok plaće i mirovine uglavnom stagniraju, osnovne životne namirnice svakodnevno poskupljuju, piše Večernji list BiH. Zbog svega mnogi se odlučuju za kupnju rabljene robe. Rabljena roba iz uvoza sve je traženija na našem tržištu jer je građani zbog sve tanjih kućnih proračuna i činjenice da je kudikamo jeftinija od nove sve više kupuju. Tako su se mnogi stanovnici preorijentirali na odijevanje u “second hand” trgovinama, dok svoje domove sve češće opremaju korištenom bijelom tehnikom i namještajem.
Uvoz i krediti
Rabljena bijela tehnika, rabljeni namještaj, rabljena odjeća - opis je života na “pola” mnogih bh. građana. Dok plate režije i kupe hranu, za ostale potrebe novca više nema te im je jedini izbor kad im zatreba nova jakna ili čizme ili dotrajali komad bijele tehnike prestane s radom posegnuti za rabljenim. Pa je tako za 11 mjeseci prošle godine, u BiH je uvezeno rabljene odjeće u vrijednosti 7,2 milijuna KM, što je za 800.000 KM više nego u cijeloj 2020. godini. U ovom razdoblju uvezli smo skoro 3760 tona, ili za skoro 500 tona više. To su za srpska.info potvrdili u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, čiji podaci pokazuju da je, unatrag desetljeće i nešto, 2021. bila druga po vrijednosti uvoza korištene odjeće. Najveći uvoz od 7,6 milijuna KM, zabilježen je 2014. Kako pokazuje analiza UNO, u BiH je za 12 godina uvezeno 39.670 tona rabljene odjeće, ukupne vrijednosti 73,6 milijuna KM. S obzirom na prilično skroman standard, nezaposleni, umirovljenici i mnogi radnici jednostavno odjeću kupuju samo kad je krajnje nužno i to rabljeno. Oni tek malo solventniji odlučuju se za novo, ali na rate i kredite, jer drukčije ne mogu.
Nizak standard
Ovakvo stanje ne čudi s obzirom na to da samo u FBiH 260.000 radnika radi za plaću do 650 KM. “S tim iznosom novca vi ne možete skoro pa ništa. Dok platite komunalne usluge, koliko god da pokušavate to držati na minimumu, to vam je u prosjeku 220-250 KM, ovisno o tomu ako se potroši malo više struje”, kaže trgovkinja čija je plaća 500 KM. Inflacija je uradila svoje, praktično je umanjila još trećinu sigurno od toga što dobivamo unatrag pet godina, a plaća se nije mijenjala. Davne 2007. godine potrošačka košarica iznosila je skoro 1290 KM, što je za 1000 KM jeftinije nego sada. Naime, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za prosinac 2021. godine iznosi 2265,67 KM. Prosječna plaća te 2007. godine iznosila je 630 KM, a u studenome 2021. u BiH je iznosila 1023 KM. Dakle, troškovi su porasli 1000 KM, a plaća 400 KM. Spomenutih 260.000 još uvijek je s plaćom na prosjeku iz davne 2007. Ovo dovoljno govori zašto građani sve više posežu za rabljenom robom.
