Odjeća i obuća, bijela tehnika, oprema za djecu... samo su neki od proizvoda koje su državljani Hrvatske, Srbije i Crne Gore od početka godine kupovali u BiH, a ukupni iznos novca koji su strani državljani tijekom ove godine potrošili unutar bh. granica daleko premašuje prošlogodišnji, piše Večernji list BiH.
Odobren povrat
Kako pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje, u osam mjeseci ove godine strancima je odobren povrat 7,092 milijuna maraka PDV-a, što je za oko 882.000 maraka više u odnosu na isto razdoblje lani. Na adresu Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH od siječnja do kraja kolovoza ove godine stiglo je 161.187 zahtjeva za povrat PDV-a, i to za robu vrijednu 48,8 milijuna maraka, dok je u istom razdoblju lani stiglo 17.245 zahtjeva manje, a vrijednost robe iznosila je 42,7 milijuna KM.
- Najviše stranih kupaca bilo je iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće je riječ o robi široke potrošnje, a najviše zahtjeva za povrat PDV-a bilo je na graničnim prijelazima Orašje, Uvac, Šamac i Zupci - stoji u podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Ekonomisti smatraju da je pojedina roba u Bosni i Hercegovini znatno jeftinija nego u regiji i inozemstvu, zbog čega se većina stranaca koji dođu u posjet obitelji ili pak turistički odluči i na kupnju. - Tko god posjeti Bosnu i Hercegovinu, nije došao samo radi kupnje. Oni se tu zadržavaju nekoliko dana pa će po toj osnovi ostvariti i neki turistički trošak koji je mnogo veći nego iznos PDV-a koji će Uprava za neizravno oporezivanje morati vratiti - objašnjava za Glas Srpske ekonomist Zoran Pavlović. Kazao je kako istu praksu primjenjuju i ostale zemlje regije, a kao primjer je naveo kupnju računala u Hrvatskoj, gdje je PDV 25 posto, a kada se taj PDV odbije, računalo kupljeno u Hrvatskoj znatno je jeftiniji nego što se može naći na tržištu Bosne i Hercegovine.
Iz udruga za zaštitu potrošača ističu kako je ove godine promet u trgovinama znatno veći nego prethodnih, kada su zbog korone tek rijetki dolazili. - Cijene u domaćim trgovinama uglavnom su niže u odnosu na one u regiji, zbog čega se stranci i odlučuju kupovati u BiH. Poznato je kako pogranične općine profitiraju od susjeda koji često dolaze kupovati u bh. trgovine - kazala je predsjednica Udruge za zaštitu potrošača "Toper" iz Doboja Snežana Šešlija za Glas Srpske, dodajući da stranci najviše kupuju uređaje za kućanstvo i bijelu tehniku.
Pravo na povrat
Inače, strani državljani koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a fizičke su osobe koje nemaju prebivalište u BiH. Te osobe imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i iznesu ih izvan carinskog područja BiH. Naravno, važno je naglasiti kako se povrat PDV-a ne odnosi na mineralna ulja, petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako posebno ulje, motorni benzin, bezolovni benzin, alkohol i alkoholna pića, kao ni na prerađevine duhana. Kupac, odnosno strani državljanin koji želi zatražiti povrat poreza obvezan je pri napuštanju BiH dati Carinskoj službi na uvid kupljena dobra u vrijednosti od 100 KM, originalne račune i obrazac PDV-SL-2 koji popunjava carinski obveznik - prodavač. Nakon predane dokumentacije Carinska služba ovjerava obrazac i unosi datum prelaska dobara iz carinskog područja BiH. Kupcu se vrši povrat poreza ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa dostavi original ovjerenog obrasca PDV-Sl-2 prodavaču od kojeg je kupljena roba, koji potom vrši povrat poreza. Ako se obrazac dostavlja poštom, kupac dostavlja broj računa u banci na koji će mu prodavač izvršiti povrat PDV-a.
