Ljiljana Zovko, predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, govori o zastoju u funkcioniranju vlasti na svim razinama, trenutačnoj situaciji u Domu naroda, sudbini Izbornog zakona te o dvojnim standardima kada je u pitanju gard Mostar.
Evidentno je da vlast u BiH ne funkcionira gotovo na svim razinama. Kakva je trenutačna situacija u Domu naroda BiH?
- Vidljivo je na političkoj sceni kako su pojedini politički subjekti, kao i pojedinci, već započeli kampanju. Prvi put se dogodilo da četiri zastupnika nisu nazočila sjednici Doma naroda. Indikativno je kako se u zakonodavnom procesu povećava broj prijedloga Izmjena zakona koje iniciraju pojedini parlamentarci, a uglavnom je riječ o minimalnim izmjenama. Poznato je kako se u analizi učinka rada parlamentarca svaki usvojeni prijedlog evidentira jednako, izmijenjena jedna riječ ili usvojeno novo sustavno rješenje. Upravo zbog toga populizam raste, a zanimljivo je kako takvi prijedlozi u Zastupničkom domu iznađu potrebnu većinu za usvajanje. I vrlo često su uključene i vlast i oporba. Nekako sam osobno zaključila za pojedine parlamentarce kako su zacrtali cilj - kreirati više zakona u mandatu od Vijeća ministara. I dobro se potrude u lobiranju za “svoj” zakon. Zašto ovo govorim? Pa upravo zbog činjenice da reformski prijedlozi zakona “padaju”, a populističke, nebitne korekcije “prolaze” i vrlo često ih iniciraju parlamentarci koji su dio vlasti, a logično bi bilo takve inicijative realizirati kroz Vijeće ministara.
Što se dogodilo s izmjenama Izbornog zakona BiH koji je predložio Klub zastupnika hrvatskog naroda, a koji je Dom naroda prihvatio?
- Prijedlog izmjena Izbornog zakona je sukladan Ustavu, ne producira podjele niti diskriminira. Naprotiv, omogućuje svima izabrati svoje legitimne političke predstavnike sukladno udjelu u sveukupnom biračkom tijelu. Predstavlja rješenje za sadašnje probleme, čuva dostojanstvo i politička prava, sukladno činjenici da je BiH složena zemlja u kojoj žive tri naroda u dva entiteta i distriktu. Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH regulira: izbor članova Predsjedništva BiH, provodi odluku Ustavnog suda BiH U-23/14, tj. izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, provodi odluku Ustavnog suda BiH U-9/09 koja se odnosi na izbore u gradu Mostaru. 22 godine nakon što je sklopljen sporazum u Daytonu, odgovornost za neuspjeh jednake demokratske zastupljenosti svih triju naroda je isključivo na onim političkim subjektima u BiH koji budućnost vide u građanskoj strukturi, ignorirajući politički temelj sporazuma i ustroja države. Većinski bošnjački narod vješto koristi standarde suvremene demokracije u Europi za ostvarenje dominacije. Potvrda ovakvog mog stava je činjenica da izaslanici bošnjačkoga naroda nisu glasovali u Domu naroda za prijedlog izmjena Izbornog zakona. Osobno sam očekivala pozitivan stav u Domu naroda, odnosno bilo bi logično da se politički izaslanici svakog od naroda, potpisnika sporazuma, razumiju i slažu u prosudbi političke uloge Doma naroda u BiH. Inače Dom naroda nema smisla. Naziv institucije Dom naroda sve govori o ulozi i funkciji koja mu je dodijeljena sporazumom. Zastupnički dom je nešto drugo i tu sam očekivala otpor i raznolikost u stavovima.
Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
