Zaduženost stanovništva Republike Srpske nastavila je rasti, svaki građanin na kraju prvog tromjesečja ove godine dugovao je 3486 KM, što je za 35 KM više u odnosu na kraj 2022., piše Večernji list BiH.
U najnovijem izvješću o stanju u bankarskom sustavu, koji je objavila Agencija za bankarstvo RS, navedeno je da je ukupna zaduženost stanovnika kod banaka, mikrokreditnih organizacija i leasing kuća na kraju ožujka ove godine iznosila 3,93 milijarde KM, dok je na kraju 2022. ukupna zaduženost po navedenim sektorima bila teška 3,89 milijardi KM. Uzimajući u obzir podatke Zavoda za statistiku RS-a, prema kojima u zemlji živi 1,128 milijuna ljudi, u Agenciji su izračunali da je zaduženost po glavi stanovnika na kraju ožujka iznosila 3486,30 KM, dok je na kraju prošle godine iznosila 3451,80 KM.
Najveći dio duga otpada na banke koje su stanovništvu plasirale 3,8 milijardi KM, što je za 1% manje u odnosu na kraj prošle godine. Riječ je o ukupnim kreditima koje su građanima dale banke iz RS-a i organizacijski dijelovi banaka sa sjedištem u FBiH koji posluju na području RS-a. U strukturi kredita prednjače oni dugoročni, od koji se 61,6% odnosi na opću potrošnju. Kada su u pitanju krediti građana u mikrokreditnim organizacijama (MKO) u RS-u, na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosili su 456,9 milijuna KM, dok su potraživanja po osnovi financijskog i operativnog leasinga poslovnih jedinica u promatranom razdoblju bila teška 153,7 milijuna KM. S druge strane, štednja građana RS-a na kraju ožujka ove godine iznosila je 2,38 milijardi KM i veća je za 16,3 milijuna KM u odnosu na kraj 2022. Prema podacima navedenim u izvješću, oročena štednja čini 71,6% ukupne štednje i veća je za 6,7 milijuna, dok je štednja po viđenju bez tekućih računa uvećana za 9,6 milijuna KM. Tekući računi su veći za 91,3 milijuna KM.
Ekonomist Saša Stevanović kaže da zaduženost građana raste usporedno s povećanjem plaća i mirovina, odnosno osobnog dohotka iz kojeg potrošači vraćaju pozajmljeni novac. Kada se dogodi povećanje plaća, ljudi više podižu kredite da bi zadovoljili neke svoje potrebe jer znaju da će imati odakle vratiti novac. Ima građana koji kredite podižu jer ne mogu izmiriti sve tekuće obveze, ali banka ne pozajmljuje novac ako smatra da će kreditna sposobnost potrošača biti ugrožena – rekao je Stevanović. On je istaknuo da postoje teze da se potrošački krediti podižu zbog teške ekonomske situacije građana, navodeći da se potrošnja kod nas ne smanjuje. – Ako promatramo potrošnju, najbolji pokazatelj je indeks maloprodaje i on raste, što znači da kao društvo više trošimo i da smo na višem stupnju životnog standarda – kazao je Stevanović, piše Glas Srpske. •
