Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 19,5 posto, a prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio je 18.972 eura godišnje, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
Prema podacima iz ankete DZS-a, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila je 20,7 posto, dok je onih koje žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji bilo 2 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo bio je 9.034 eura, dok je prosječni godišnji raspoloživi dohodak po kućanstvu iznosio 27.586 eura.
Najveći rizik u Panonskoj Hrvatskoj
U Panonskoj Hrvatskoj, u riziku od siromaštva bilo je 30 posto anketiranih, dok su u Jadranskoj Hrvatskoj to bile 20,6 posto, u Gradu Zagrebu 12,4 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj 17,6 posto.
U kućanstvima bez uzdržavane djece, najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u jednočlanim kućanstvima osoba starijih od 65 godina (64,4 posto) i u jednočlanim kućanstvima žena (58,8 posto).
Stopa rizika od siromaštva po regijama u 2025. bila je:
Panonska Hrvatska: 28,6 posto
Jadranska Hrvatska: 19 posto
Grad Zagreb: 11,4 posto
Sjeverna Hrvatska: 16,9 posto
Trećina kućanstava ne može si priuštiti godišnji odmor
Anketa DZS-a pokazuje da 4,2 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a 32,6 posto u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva.
Također, 4,7 posto osoba ne može si priuštiti obrok s mesom, piletinom, ribom ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, dok 31,2 posto osoba ne može pokriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.
U kućanstvima s uzdržavanom djecom, najviši rizik prisutan je u:
Jednoroditeljskim kućanstvima: 29,7 posto
Kućanstvima s dvije odrasle osobe i troje ili više djece: 23 posto
U kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem živjelo je 3,8 posto osoba, u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem 15,3 posto, dok 43,1 posto spaja kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak (1,5 posto) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Metodologija i definicija
Pokazatelji siromaštva izračunati su iz podataka prikupljenih anketom o dohotku stanovništva, godišnjim istraživanjem na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice) te populacija otoka osim onih povezanih mostom s kopnom (Krk, Čiovo, Vir, Murter, Pag).
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva, a 60 posto medijana dohotka čini prag rizika od siromaštva. Osobe ispod tog praga smatraju se u većem riziku, ali ne nužno u oskudici.
Stopa rizika od siromaštva, kao standardni pokazatelj, prikazuje postotak osoba s ekvivalentnim dohotkom ispod praga rizika od siromaštva.