Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u veljači u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku su porasle za 0,5 posto. Poskupjeli su hrana, režije, zdravstvo, prijevoz, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Dok se cijene dižu u nebo, plaće se, nasuprot tome, već dugo ne povećavaju.
Zbog sve većeg nerazmjera između prihoda i troškova života, građani BiH sa svojim prosječenim primanjima ne mogu izdržati mjesec. Primorani su kreditno se zaduživati kako bi preživjeli, a mnogi će, ako se trend rasta cijena nastavi, i hranu početi plaćati na rate.
- Potrošačka košara ovih dana premašuje dvije prosječne plaće u FBiH, što zorno prikazuje da, ako se i zanemari činjenica nezaposlenosti i “idealizira” situacija da svaka obitelj ima zaposlena dva člana, četveročlana obitelj svejedno ne može svojim prosječnim primanjima „pokriti“ razdoblje od prvog do prvog - rekao je Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH., piše Avaz.
Ističe i kako je pandemija koronavirusa dodatno utjecala na životni standard bh. građana.
- Porast cijena proizvoda i usluga, neizvjesnost njihove dostupnosti, prolongirani rokovi isporuke, reklamacije i slično na potrošače su se negativno odrazili. Nažalost, problem nije ni blizu samo u BiH već je globalnog karaktera i potrajat će još minimalno cijelu 2021. godinu - kazao je Marić.
Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH od ožujka 2020. do ožujka 2021. godine, kako je dodao, primila je više od 1.000 žalbi potrošača te se njih dvadesetak odnosilo na povećanje cijena općenito.
Zbog viših cijena građani BiH se sve više zadužuju. Po visini osobnih dugovanja na osnovu kredita, svaki građanin BiH dužan je 1.536 eura ili (3.016 KM). Zanimljiv je podatak i koliko je raslo zaduživanje građana u državama regije u pandemijskoj 2020. godini - najmanje u Hrvatskoj, za 1,8 posto, a najviše u Srbiji, za 11,2 posto.
Građani Hrvatske najzaduženiji su u regiji, s iznosom ukupnog duga bankama po osnovu kredita od 18 milijardi eura, a najmanje duguju stanovnici Crne Gore, približno 1,39 milijardi eura. Na drugom mjestu po visini ukupnog duga su građani Slovenije, s iznosom od 11 milijardi eura, dok su građani Srbije na trećem mjestu, sa 10 milijardi eura, prema podacima šest centralnih banaka zemalja bivše Jugoslavije.
