Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Strah od zaraze je normalan. Borite se pozitivnim mislima, jedite čokoladu, razgovarajte…

31. ožujka 2020. u 20:00 0 komentara 2607 prikaza

Istaknuti sveučilišni profesor iz Mostara prof. dr. sc. Dragan Babić, inače specijalist neuropsihijatarije i subspecijalist socijalne psihijatrije, za Večernji list govori kako se suočiti sa strahovima uslijed pandemije koronavirusa, a ostati pozitivan.

Prof. dr. Babić objasnio je  zašto ljudi krše samoizolaciju, što se sve događa s psihom bolesnih, ali i zdravih osoba, što raditi i jesti kako bismo krizu lakše prebrodili, te kako se i sam, kao zdravstveni djelatnik, bori s brojnim psihičkim izazovima.

Za početak, je li strah od koronavirusa opravdan? Do koje mjere za strah možemo govoriti da je opravdan, a kad prelazi u pretjeran?

Pandemija koronavirusom za veliku većinu osoba predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje svakog pojedinca, njegove obitelji i čitave populacije. Slušanje, čitanje i gledanje vijesti o širenju koronavirusa može dovesti do toga da se osjećamo anksiozno, tjeskobno, neraspoloženo i da ispoljavamo znakove stresa. Važno je znati da su znakovi stresa, koji su najočitiji u obliku straha, normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerojatnost da će biti izraženiji kod osoba koje se nalaze u izolaciji i čiji su najbliži u gradovima ili zemljama izravno pogođenima bržim širenjem epidemije. Pandemija COVID-19 može izazvati snažne stresogene reakcije za sve osobe, a neke mogu razviti izraženije reakcije. To su osobe koje u strukturi ličnosti imaju naglašenije emocije i emocionalnu nestabilnost, kronični bolesnici i ljudi starije životne dobi, djeca i adolescenti, osobe koje sudjeluju u radu s oboljelima od COVID-19 poput liječnika i drugog zdravstvenog osoblja, osobe koje boluju od duševnih poremećaja.

Što biste, kao stručnjak socijalne psihijatrije, kazali što najteže pada ljudima u izolaciji odnosno karanteni?

Samo ime izolacija u odgovoru na ovo pitanje mnogo govori. Po definiciji čovjek je socijalno biće, u svom životu nije navikao na samoizolaciju nego je navikao da se druži, komunicira, surađuje, da izlazi po raznim objektima, a to sada nije moguće.

Možete li dati nekoliko savjeta zaraženima? Kako se nositi s bolešću, strahom?

Potrebno je brinuti se o sebi – čuvati svoje zdravlje. Upražnjavati prikladnu tjelovježbu, pozitivno misliti, raditi vježbe dubokog disanja, meditaciju, molitvu... Zdravo se hraniti, uzimati uravnotežene obroke, piti dovoljno vode, izbjegavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića i drugih sredstva ovisnost (duhan, kava…), osigurati dovoljno sna i odmora. Svakodnevno se relaksirati i pokušati baviti se aktivnostima koje vas čine raspoloženima i zadovoljnima. Više vremena posvetite hobijima ili drugim kreativnim tehnikama: pisanje, crtanje, pjevanje, smijeh...). Što više razgovarati s članovima obitelji i prijateljima o osjećaju zabrinutosti ili onome što vas u nekom trenutku muči. Raditi stanke u gledanju, čitanju, slušanju, sudjelovanju na društvenim mrežama o epidemiji COVID-19. Pratiti samo provjerene izvore informacija (krizni stožeri, ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, SZO, stručnjaci i pružatelji zdravstvenih usluga). Ograničiti priljev novih informacija jer kontinuirano izlaganje i praćenje vijesti o epidemiji samo po sebi je
uznemirujuće i povećava anksioznost i brigu.

A onima u samoizolaciji ili izolaciji doma zbog blažih simptoma? Kako da „prežive“ zdravog razuma među četiri zida? 

Veoma je važno snagom svoje pameti, snagom svoje volje i svojim pozitivnim mišljenjem prihvatiti sadašnju realnost koju niti jedan pojedinac ne može promijeniti. Potrebno je znati i čvrsto vjerovati da je ovo prolazno stanje i da ćemo opet biti slobodni i u mogućnosti živjeti svoj uobičajeni život skupa sa svojom obitelji, prijateljima, sugrađanima…

Kako se, osim straha, boriti, protiv anksioznosti, tjeskobe, napadaja panike?

Sve što je navedeno u odgovoru na prethodnu dva pitanja vrijedi i za manju skupinu ljudi koji imaju jaču razinu straha, anksioznosti pa i panične napadaje. Oni češće i više od drugih trebaju koristiti pozitivno mišljenje, primjenjivati duboko disanje, raditi tjelovježbu, u
prehrani jesti namirnice koje povećavaju serotonin (čokolada, banana, sir…), a po potrebi trebaju popiti lijek protiv straha – ako su ga i ranije koristili po preporuci liječnika. Ako su znakovi straha i panike naglašeno prisutni nekoliko dana ili kontinuirano dva tri
Tjedna, treba zatražiti psihološku pomoć. To mogu biti centri za mentalno zdravlje i druge psihijatrijske ordinacije, udruge psihologa i psihoterapeuta, nevladine organizacije koje pružaju psihosocijalnu pomoć i potporu... Većina ovih ustanova i organizacija pruža
psihološku pomoć putem telefona, Skypea, Vibera i drugih online i mobilnih aplikacija kao i društvenih mreža. Ako vas razina stresa i zabrinutosti značajno ometa u svakodnevici nekoliko dana zaredom, javite se vašem nadležnom liječniku!

Zašto ljudi krše pravila o samoizolaciji?  

Svjetska zdravstvena organizacija u siječnju 2020. proglasila je izbijanje nove koronavirusne bolesti javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja, a u ožujku dala procjenu da se COVID-19 može okarakterizirati kao pandemija. Krizni stožeri donijeli su
mjere zaštite u cilju očuvanja zdravlja i sprečavanja širenja bolesti u vidu samoizolacije i drugih mjera, ali, i osim toga, neki ljudi to ne poštuju.

Psihijatrijski promatrano, takvi ljudi mogu se svrstati u tri skupine:

1. Nisu dovoljno informirani. Iako živimo u 21. stoljeću, malo je vjerojatno, ali moguće da neki ljudi ne prate radio, TV, ne čitaju tisak, internetske posrtale i da ne znaju

2. U strukturi svoje ličnosti imaju naglašene psihopatske crte pa su prirodno neodgovorni, bezobrazni, nekulturni, neuviđavni, narcisoidni, antisocijalni… Znači, imaju neki poremećaj ličnosti i da zbog toga prkose zakonu, a time neposredno ugrožavaju primarno svoje zdravlje i zdravlje svojih najbližih, ali i drugih

3. Imaju neku duševnu bolest, duševnu zaostalost ili demenciju pa su zbog toga nekritični i neuviđavni i nedovoljno svjesni opasnosti koja je realna.

Jeste li trenutačno u praksi imali upite pacijenata, općenito ljudi, da im pomognete u borbi sa strahom od pandemije?

Naravno. To je moj posao i moja struka i takvih pitanja u svezi sa strahom od pandemije ima
svakodnevno.

Koliko je za obitelj, sudeći prema podacima iz Italije, šok, udar na psihu, što se ne mogu na tradicionalan način oprostiti od najmilijih koji umiru od zaraze? Kako to prebroditi?

Naravno da to nije lako. Ali, nažalost, to je sadašnja realnost. To je nešto što vrijedi za sve ljude i moramo i to prihvatiti. Ako se to nekome dogodi, on se može sukladno sadašnjojnsituaciji i svojoj životnoj filozofiji, oprostiti od pokojnika skupa s drugim članovima svoje obitelji i na sebi svojstven način kroz proces žalovanja, molitvu…

Kako se vi, kao zdravstveni djelatnik koji je na „prvoj crti“, borite protiv straha i nepoznanica korone?

Kad je u pitanju strah od korone, važno je znati da nitko („normalan“) nije pošteđen jer je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. I kao običan čovjek, kao i svi drugi ljudi, imam strahove za sebe, svoju obitelj, rodbinu, prijatelje, susjede… Međutim, kao profesionalac i netko tko je aktivno sudjelovao u proteklom ratu i koji većinu života (više desetljeća) radi s ljudima koji imaju različite strahove, naučio sam se pomoći ne samo njima, nego i sebi, pa mi to u neku ruku pomaže da znam o čemu se radi, prihvatim realnost i lakše podnosim strah koji je sada realan. Isto savjetujem svim vašim čitateljima da ovo stanje prihvate, budu pozitivni i daju svoj aktivni doprinos u očuvanju svog zdravlja kao i zdravlja cijelog društva!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.