Visoki crkveni dostojanstvenik
Kardinal (od latinskog cardinalis) visoki je dostojanstvenik Katoličke Crkve kojeg bira Papa i dužnost mu je pomagati u upravljanju. Glavne odjele Kurije (svojevrsne vatikanske vlade) uglavnom vode kardinali.
Točna titula im je "kardinal Svete Rimske Crkve" (Sanctæ Romanæ Ecclesiæ cardinalis).
Ujedinjeni unutar Kardinalskog zbora kojim predsjedava dekan, trenutačno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re, čine najvišu sferu Katoličke crkve.
Budući da je kardinal titula, a ne služba, mnogi od njih su biskupi neke biskupije u svijetu, dok oni koji obnašaju dužnosti u Kuriji žive u Rimu.
Izbornici papa
Ukupno ima 252 kardinala, ali samo će 135 izbornika mlađih od 80 godina biti pozvano na sudjelovanje u konklavi. Dvojica od njih već su odustala zbog bolesti.
Kardinali izbornici imaju težak zadatak izbora novog pape u slučaju smrti aktualnog pape ili njegove ostavke. Kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, poštujući vrlo strogu ceremoniju i pravila.
Stvaranje kardinala
Kardinali se "stvaraju" (izraz iz rimskog prava koji znači znači da dostojanstvo proizlazi iz njih samih i nije namijenjeno popunjavanju upražnjenog mjesta ili funkcije) papinim dekretom objavljenim pred Kardinalskim zborom koji se sastaje na konzistoriju, a smatraju se "muškarcima izvanrednima po svojoj doktrini, moralu, pobožnosti i razboritosti u vođenju poslova".
Kaže se da je imenovana osoba "uzdignuta u kardinalski purpur".
Purpurna boja kardinala
Karakteristična oznaka kardinala je crvena boja (zvana "kardinalski purpurna"), boja Rimskog senata, moći, prestiža i autoriteta, koja podsjeća na krv koju je Krist prolio tijekom svoje muke.
Kardinali nose prsten, tradicionalno sa safirom, a čak i ako nisu primili biskupsko posvećenje - koriste pektoralni križ, štap i mitru.
Politička nominacija
Imenovanje kardinala je politički pokazatelj aktualnog pontifikata i izbora sljedećeg pape.
Papa Franjo je u svom pontifikatu naglasio važnost imenovanja kardinala s "periferija" katoličkog svijeta, primjerice iz Azije.
Ukidanje privilegija
Kardinali, s titulom "eminencija", svugdje imaju prednost osim u prisutnosti Pape i mogu obavljati papinsku službu u svim crkvama izvan Rima. Mogu biti i pokapani u crkvama.
Drugi vatikanski koncil značajno je smanjio privilegije najvišim prelatima, primjerice ukidanjem mogućnosti rezervacije cijelog kupea pri putovanju vlakom.
Koncil je također ukinuo obvezu da kardinal boravi u palači s barem jednom prijestolnom dvoranom i čekaonicom, kao i dva odvojena stubišta, jednim plemićkim i jednim za poslugu.
Papa Franjo je 2023. odlučio ukinuti pogodnosti glede stanovanja koje su prethodno uživali kardinali i visoki dužnosnici Svete Stolice, uključujući njihovo oslobođenje od plaćanja najamnine.
Dvije godine ranije, 2021., argentinski papa je već smanjio plaće kardinalima, prelatima i voditeljima dikasterija zbog utjecaja pandemije covida-19 na financije Svete Stolice.
