U proteklih pet godina Centralna banka BiH (CBBiH) je registrirala 16.628 komada lažnih novčanica, ukupne nominalne vrijednosti veće od 220.000 KM, priopćeno je za Faktor iz CBBiH.
Od ovog broja, zabilježeno je 5.255 komada papirnatih novčanica, te 11.373 komada kovanica. Nominalna vrijednost zaprimljenih krivotvorenih novčanica je oko 202.000 KM, a kovanica nešto više od 18.000.
Zanimljivo je da je, prema podacima CBBiH, u tijeku prošle godine zabilježena najveća nominalna vrijednost lažnog novca, oko 55.000 KM u proteklih pet godina, iako je broj zaprimljenih krivotvorenih novčanica manji nego prethodnih godina, dok je broj kovanica u granicama prosjeka.
Prema nedavno objavljenom izvješću CBBiH, "najpopularnije" krivotvorene novčanice na domaćem tržištu su, očekivano, konvertibilne marke, a za njima slijede euri i američki dolari.
CBBiH je registrirala 821 komad KM, 162 novčanice eura, te 53 novčanice američkog dolara. Kada je u pitanju apoenska struktura krivotvorenih novčanica KM za 2016., najviše je bilo apoena od 100 KM (286), zatim 20 KM (275), 50 KM (172), 10 KM (45), te 200 KM (43). U 2016. krivotvoreno je i 2.676 kovanica KM, najviše od jedne KM (2.469), pet KM (149) i dvije KM (58).
Krivotvorenih novčanica eura najviše je bilo u apoenu od 50 eura (66), 100 eura (59), 20 eura (20), po pet u apoenima od 200 eura i 10 eura, četiri komada od 500 eura i tri novčanice od pet eura, dok su sve 53 krivotvorene novčanice američkog dolara bile u apoenima od 100.
S obzirom da CBBiH ne posluje izravno s građanima, ove novčanice su zapravo zaprimile komercijalne banke, a poslije ih proslijedile Centralnoj banci. Naime, prema važećim zakonima, CBBiH obavlja provjere ispravnosti novčanica za komercijalne banke, odnosno kada šalterski službenici posumnjaju je li neka novčanica krivotvorena ili ne, banka šalje novčanicu CBBiH na provjeru.
Veliki broj građana našao se u neprijatnoj situaciji kada mu bankarski službenik ili trgovac, frizer, taksist..., odnosno netko kome plaća za proizvode ili usluge, kaže da je novčanica neispravna. Mnogi, zbog straha od mogućeg krivičnog gonjenja, naprosto bace takvu novčanicu. Međutim, zakonska obveza svakog građanina BiH, kako je rečeno iz MUP-a Sarajevske županije jeste da prijavi svaki slučaj krivotvorenja novčanica.
Prema pojašnjenju MUP-a SŽ, građani koji nesvjesno dođu u posjed lažnih novčanica, jer svakome se može dogoditi da bude prevaren i da mu bude “podvaljena“ krivotvorena novčanica, nisu krivično odgovorni. Naravno, ako policija nakon obavljenih provjera ustanovi da onaj koji prijavljuje krivotvoreni novac nije uključen u lanac rasturača lažnog novca. U protivnom slijede koraci definirani zakona o krivičnom postupku.
Što se tiče same procedure prijavljivanja, policija pravi zapisnik o prijmu lažne novčanice, a osobi koja prijavljuje lažni novac izdaje potvrdu o privremeno oduzetom predmetu i tu se završava “posao“ kojeg građani trebaju obaviti u ovim situacijama. O cijelom slučaju se obavještava Tužiteljstvo BiH, kao nadležna pravosudna institucija za istrage u slučaju krivotvorenja novca.
- Krivotvorena novčanica se dalje, s svom popratnom dokumentacijom, dostavlja Sektoru kriminalističke policije, gdje stalni sudski vještak za vještačenje novca, dokumenata i rukopisa, vrši preliminarno vještačenje novčanica. Nalaz vještačenja se također šalje Tužiteljstvu BiH – navedeno je iz MUP-a SŽ.
Druga mogućnost je da bankarski službenici na šalteru posumnjaju u vjerodostojnost novčanica koje donose klijenti.
- U slučaju sumnje da se radi o krivotvorenim novčanicama, banka ih šalje na dodatnu provjeru CBBiH. Ukoliko Centralna banka utvrdi da je sumnjivi novac krivotvoren daljnju proceduru preuzima MUP – pojasnio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke u BiH.
Bez obzira prijave li sami lažni novac policiji, ili to za njih učine bankarski službenici nakon provjere u CBBiH, činjenica je da će prevareni građani ostati oštećeni za iznos na koji glasi krivotvoreni novac.
- Nije nam poznato da osobe koje prijave krivotvorenu novčanicu mogu dobiti naknadu od bilo koje institucije, te im kao mogućnost ostaje da u parničnom postupku traže nadoknadu štete od osoba koje su odgovorne za proizvodnju ili puštanje u opticaj krivotvorenih novčanica, ukoliko su ona identificirana – navodi se u odgovoru, kojeg potpisuje direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš, na pitanje imaju li građani koji prijave krivotvoreni novac pravo na bilo kakvu naknadu štete.
To praktično znači će građani, u slučaju da im netko “podvali“ krivotvoreni novac, ostati bez tog iznosa, te da drugi put moraju biti pažljiviji.
