Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH dala je predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini do 2023. godine.
U Informaciji o perspektivama za BiH od 2021. do 2023. godine navode se procjene što će se događati, između ostalog, s bruto domaćim proizvodom, industrijskom proizvodnjom, direktnim stranim ulaganjima, ali i cijenama i tržištem rada.
Vidljivo je da nam je prognoziran blagi oporavak, ali i istaknuto kako će sve ovisiti o svjetskim događajima, pandemiji koronavirusa, odnosno o tome hoće li se ona produžiti, te o cijepljenju, piše Faktor.
Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, u razdoblju 2021-2023. godina u Bosni i Hercegovini se očekuje postepeni oporavak ekonomskog rasta sa prosječnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko tri posto na godišnjoj razini.
- Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija – piše u informaciji dostavljenoj Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kada je u pitanju tržište rada, navodi se kako se, uz bolju poslovnu klimu, očekuje povećanje broja zaposlenih od 1,7 do 2,5 posto, kao i nominalni rast neto plaća od tri do 3,2 posto, uz sporiji realni rast zbog inflacije.
- Međutim, ekstenzija (produžavanje) trenutnih događaja povodom COVID-19, kao i vrijeme početka cijepljenja, mogli bi se loše odraziti na ekonomiju Bosne i Hercegovine, a potom i tržište rada. Uz niži ekonomski rast od pretpostavljenog, broj zaposlenih bi mogao biti niži od očekivanog. Osim toga, smanjenje radne snage (migracije) i stupanj implementacije planiranih strukturnih reformi mogao bi utjecati na događaje na tržištu rada – istaknuto je u informaciji.
Što se tiče cijena, nazačeno je da Europska komisija u ovoj godini očekuje rast inflacije u Europskoj uniji od 1,3 posto, dok bi i cijena sirove nafte mogla biti veća za 3,1 posto i iznositi 43,1 dolara po barelu.
Tek uz pretpostavku o stabilnim cijenama komunalija i hrane, u Bosni i Hercegovini se može očekivati inflacija do 1,2 posto 2021. godini, a u razdoblju od 2022. do 2023. godine oko 1,3 do 1,4 posto.
- Ukoliko bi cijene sirove nafte i hrane bile drugačije od pretpostavljenih u osnovnom scenariju, to bi se odrazilo na ukupnu razinu cijena u Bosni i Hercegovini. Osim toga, promjena cijena domaćih faktora koji određuju inflaciju (trošarine na pojedine proizvode, cijene komunlija i sl.) determinirat će razinu cijena u Bosni i Hercegovini – stoji u informaciji.
Direkcija za ekonomsko planiranje napomenula je kako se globalna ekonomska kriza, prouzročena pandemijom, u 2020. godini odrazila i na vrijednost direktnih stranih ulaganja koja su u prvom polugodištu zabilježila pad od 49 posto.
- Očekivati je da će se negativan utjecaj pandemije nastaviti i u narednom razdob, ljušto će dovesti do mogućeg povlačenja u ulaganjima ili odlaganja realizacije od strane kompanija (posebno iz Kine kao jednog od glavnih ulagača u energetske projekte i infrastruktume objekte). Tako bi se prolongirala realizacija, za naredno razdoblje najavljenih projekata TE Gacko, autoputa Doboj - Vukosavlje - Brčko i autoputa Banja Luka - Prijedor – ukazali su iz Direkcije za ekonomsko planiranje.
Navode pak da bi primjena novootkrivenog cjepiva, uz masovnije stjecanje imuniteta populacije u svijetu, mogla potaknuti značajniji rast globalnih ekonomskih tokova u narednim godinama.
- Time bi došlo i do značajnijeg aktiviranja i realizacije brojnih projekata u oblasti energetike, rudarstva i infrastrukture, te posebno oblasti turizma i usluga (koji su trenutno najviše pogođeni krizom) – zaključili su u Direkciji za ekonomsko planiranje.
