CAREV HOBI

Stanko se cijeli život druži s golubovima, ima ih oko 250, a najmanji je težak tek nekoliko grama

Hobi uzgoj golubova
Agroklub.ba
21.01.2025.
u 08:16

Najmanji u "kolekciji" Stanka Krstića Cara iz Unke kod Broda je dijamantni golubić težak tek nekoliko grama i dug pet-šest centimetara. S druge strane, pomeranski gušan najveći je golub na svijetu. Lines of Text:

Stanko Krstić iz Unke kod Broda, poznatiji kao Car, cijeli se svoj život druži s golubovima. Da je riječ o čistoj ljubavi, pokazuje i to što od svog "golubarskog carstva" nema nikakva profita, piše agroklub.ba.

- Svi me to pitaju, ali ovo je čisti hobi. Moram reći da bude nekada, kad se nešto proda, ima tu i eksponata koji imaju dobru cijenu. Pomeranski gušani kreću se od 100 do 200 eura. Ali ono što je problem, kod nas nema puno ljubitelja golubarstva - kaže Car za agroklub.ba.

Prisjeća se Stanko i kako je došao do prvog primjerka pomeranskog gušana, njemačke pasmine goluba koja je nastala križanjem nizozemskog i engleskog gušana, a izgledom je visok s velikom gušom i gaćama na nogama.

- Odmah iza nesretnog rata uspio sam doći do prvih primjeraka ove pasmine. Bilo je to negdje 1995. godine i, evo, i dandanas ih imam - kaže Krstić dodajući kako tu pasminu karakterizira to što ne može sama sebe leći.

Najmanji u njegovoj "kolekciji" je dijamantni golubić težak tek nekoliko grama i dugačak pet-šest centimetara. S druge strane, pomeranski gušan najveći je golub na svijetu. Na imanju u Unci ima šest pasmina i oko 250 golubova, kaže da su vrlo zahtjevni te da im treba posvetiti vremena.

- Ima tu dosta posla, prije svega oko prehrane, a onda i oko higijene. Moraju imati uvjete i čistoću, inače to nije to. Ima golubova koji se ne smiju prejesti, previše piti vode, moraju to biti posebni uvjeti - govori Krstić za agroklub.ba.

No mora se pratiti, kaže Krstić, i to da golub ne smije ulaziti u srodstvo jer se tu gubi njegova vrijednost. Danas je, dodaje, na području općine Brod oko 30 uzgajivača, a najviše njih drži brodske prevrtače.

- To je rasa koja je formirana u Brodu, nekada prije rata u obama gradovima uz Savu. Danas je priznat brodski prevrtač. Svi mi imamo nešto u nekoj rasi, jednostavno vidimo tu posebnu čar i baziramo se na neku pasminu više - ističe Stanko, koji tijekom godine nastoji obići sve izložbe u svojoj regiji, ali i u susjednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije