U nastavku ponovljenog haaškog procesa Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju, zaštićeni svjedok optužbe dao je iskaz iza zatvorenih vrata.
Zatvorena sjednica je najviša razina zaštite identiteta svjedoka pred Međunarodnim sudskim mehanizmom, pravnim nasljednikom Haaškog tribunala, koji sudi Stanišiću i Simatoviću.
Javnosti je ostao nedostupan pseudonim pod kojim je svjedok dao iskaz, kao i tema o kojoj je svjedočio, javio je BIRN-Justice Report.
Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, tužitelji su pred Predraspravno vijeće izveli šestoricu svjedoka: RFJ-153, Radoslava Maksića, Johna Wilsona, RFJ-072, Vladu Vukovića i RFJ-066.
Svi su svjedočili o ulozi Stanišića i Simatovića u formiranju, naoružavanju i zapovijedanju srpskim snagama u Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajini, kao i zločinima koje su te formacije počinile nad hrvatskim civilima.
Stanišića, bivšeg čelnika Službe državne sigurnosti (SDB) Srbije i Simatovića, njegovog pomoćnika, optužnica tereti za progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri točke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužitelji, tijekom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarenja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiteljima, tadašnji predsjednik Srbije, Slobodan Milošević, koji je preminuo u pritvoru Haaškog tribunala prije nego što mu je izrečena presuda, a zbog optužbe za ratne zločine.
Na suđenju Stanišiću i Simatoviću, krajem ovog tjedna, nastupit će jednomjesečna ljetna pauza. Simatović je zatražio da, tijekom pauze, bude pušten u Srbiju, na privremenu slobodu, dok je Stanišić zatražio da, zbog kronične bolesti, ostane u Beogradu dok tužiteljii u Haagu ne okončaju izvođenja dokaza protiv njega.
Od kada su se u haaškom pritvoru našli prvi put 2003., obojicu optuženih je sud više puta puštao na privremenu slobodu. Prema podacima njegove obrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet u pritvoru.
Poslije prvog suđenja, Stanišić i Simatović su krivnje oslobođeni po svih pet točki optužnice. Žalbeno vijeće je usvojilo nove žalbe Tužiteljstva i poništilo oslobađajuću presudu, naloživši ponovno suđenje.
Stanišić i Simatović su posljednji kojima će suci utvrđivati jesu li bivši dužnosnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Pred Haaškim tribunalom nijedan državni dužnosnik Srbije nije osuđen za te zločine.
