Četvrtak, 23. veljače 2017., ostat će u BiH upamćen kao dan kada su kulminirale sve turbulencije u vlasti započete najavom da će BiH predati zahtjev za reviziju presude po tužbi protiv Srbije za genocid koja je pala 2007. godine. Taj dan, prvi put u postojanju postdaytonske BiH jedan član Predsjedništva naprasno je napustio sjednicu odbivši prijedlog drugog da pokušaju nesporazum riješiti dijalogom, piše Večernji list BiH.
Upitan Softićev legitimitet
Najveći prijepor izazvao je angažman agenta BiH koji je zadužen uime BiH predati zahtjev za reviziju. Njegovo ime je Sakib Softić i imenovalo ga je Predsjedništvo 2002. godine. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić inzistira da Softićev mandat više nije aktivan i da ne posjeduje legitimitet predstavljati cijelu BiH, dok je, s druge strane, Bakir Izetbegović uvjeren kako Softić, s obzirom na to da mu službeno nitko nije ukinuo ulogu agenta, u konkretnoj tužbi ima pravo i dalje obnašati svoju ulogu. Kako je Softić bez pristanka sva tri današnja člana Predsjedništva BiH u četvrtak ipak predao zahtjev, na Sudu je izjasniti se o njegovoj vjerodostojnosti, o kojoj će ovisiti i svi daljnji procesi. Fondacija “Pravda za BiH” i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, pod pokroviteljstvom Bakira Izetbegovića, organizirali su 17. veljače u sarajevskoj Vijećnici ekskluzivan skup s 98 sudionika na kojem su se predstavnici političkog, religijskog i društvenog života Bošnjaka jednoglasno izjasnili da su za reviziju presude. Inače, glavni financijeri revizije tužbe, kako tvrdi Izetbegović, upravo su spomenuti Fondacija i Institut. Reakcije iz Republike Srpske nije trebalo dugo čekati. Članovi Saveza za promjene sastali su se 20. veljače i u zajedničkoj izjavi najavili kako će, ako se nastavi s revizijom kroz “izvaninstitucionalno odlučivanje”, njihovi članovi napustiti institucije. Te najave već su se na određeni način obistinile jer predstavnika srpskog naroda nije bilo na sjednici Parlamenta 16. veljače, a zbog najave bojkota srpskih ministara, odgođena je i sjednica Vijeća ministara najavljena za 20. veljače. Kako bi raspravili sljedeće poteze vezane uz reviziju, predsjedatelj Ivanić i predsjednik RS-a Milorad Dodik posjetili su 22. veljače u Beogradu srpskog premijera Aleksandra Vučića i predsjednika Tomislava Nikolića. Poslije tog sastanka Dodik je novinarima rekao kako je odluka o reviziji akt mržnje jedne strane prema drugoj i još jedan dokaz da je BiH nemoguća država. I 23. veljače, u jednom danu došlo je do prekidanja sjednice Predsjedništva, odvojene konferencije za medije Ivanića i Izetbegovića, zasjedanja Vijeća za provedbu mira, na kojem su sukobljene stavove imali veleposlanici Turske i Rusije, te same predaje zahtjeva za reviziju tužbe u Haagu koju je predao agent BiH sa spornim legitimitetom Softić.
Odluke upitne i sporne
Vrlo je upitno, nakon svih događaja, u kojem će smjeru nastaviti BiH. Hoće li obični građani na svojim leđima osjetiti teret teške političke krize, hoće li kriza zaustaviti reforme, hoće li se strani investitori početi povlačiti iz zemlje? Prvi odgovori na ova pitanja očekuju se u ponedjeljak nakon zasjedanja Narodne skupštine RS-a. Do tad srpski političari poručuju kako u BiH više nema parlamentarne većine, a da je Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu. Funkcioniranje institucija BiH je ugroženo i otežano. Nema sjednica Parlamenta, niti se sastaju članovi koalicije na državnoj razini. A politička kriza u BiH je svakim danom dublja. •
