Članovi Predsjedništva Hrvatske Akademije za znanost i umjetnost u BiH uputili su Priopćenje domaćoj i međunarodnoj javnosti zabrinuti zbog lošeg stanja u društvu – u našoj domovini BiH.
"Pozivamo sve odgovorne da zaustave ove nepovoljne procese te dogovorom i povjerenjem stvaraju uvjete za europski put naše zemlje i time otvore bolju perspektivu za sve narode i građane, a naročito za mlade.
Tijekom ove godine nužno je, prije svega dogovorom konstitutivnih naroda i njihovih izabranih predstavnika, kao i zalaganjem mjerodavnih međunarodnih i domaćih političkih čimbenika, osobito novog visokog predstavnika, odgovoriti na mnoga temeljna i sudbonosna pitanja ustrojstva BiH. Jedno od gorućih je izmjena Izbornog zakona kako bi se otklonila manipulacija da brojniji narod nameće malobrojnijemu njegove političke predstavnike čime ga se obespravljuje i ponižava. Bezobzirnom manipulacijom i protivno odluci Ustavnog suda sada Bošnjaci imaju dva člana Predsjedništva. Javnost se uvjerila, a i povijest je poučila, kako za BiH ne može biti rješenje u obrascu: jedan čovjek – jedan glas. Agresivno nametanje tzv. građanske opcije, u zemlji koja je etnički, vjerski, jezično, tradicijski, kulturološki raznolika, a društveno-politički i povijesno kompleksna – nije dopustivo i moguće ni ustavno, ni zakonski, ni demokratski. Zašto se pri traženju rješenja ne koriste iskustva i rješenja po uzoru na europske države koje su slične etničke, vjerske i jezične strukture, kao što su npr. Švicarska, Belgija i sl.
Danas je hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini i ustavno i zakonski ravnopravan s ostala dva službena jezika, ali ta formalna jednakopravnost se ne provodi dosljedno.
Vlast na svim razinama u Bosni i Hercegovini, kao i sve njezine narode i građane, još čeka posao dosljedne provedbe i oživotvorenja ustavne činjenice da su u ovoj državi tri ravnopravna službena jezika, što treba opredmetiti u svim ustavima, svim zakonima, u medijima, u nastavi, u udžbenicima, u administraciji, u kulturi i politici i običnoj svakodnevnici. A sve što važi za hrvatski jezik, naravno da istodobno treba primjenjivati i na druga dva jezika.
Minulo vrijeme pokazalo je da se problemi ne rješavaju raspirivanjem mržnje, optuživanjem i ocrnjivanjem drugoga, nego jedino civiliziranim i kulturnim razgovorom, dijalogom ravnopravnih subjekata. Bosna i Hercegovina, kao višenacionalna zajednica triju konstitutivnih naroda i triju ravnopravnih jezika, mora i u zakonskoj regulativi i u jezičnoj teoriji i praksi, na svim razinama, čuvati nacionalne i duhovne tečevine braneći se dosljedno svih unitarističkih tendencija zbog kojih bi sve strane, i država, bile na gubitku.
Osporavanje konstitutivnosti naroda, njihove različitosti, ravnopravnosti i federalizma, protuzakonito je i antiustavno djelovanje koje destabilizira BiH i stvara razdor među njenim narodima i građanima. Promicanje i nametanje državnog jezika i nadnacije bosanstva, također je antiustavno i retrogradno ponašanje sa zadahom tuđinske vlasti na ovim prostorima.
Mnogo je loših pojava isplivalo na površinu: prepoznati su pojedinci i skupine koji poradi svojih sebičnih interesa narušavaju odnose, stvaraju sukobe i tenzije i izmišljaju probleme kako bi osvojili i sačuvali vlast.
Ako su ljudi i narodi solidarni i suosjećajni kad ih pogode prirodne nepogode (potresi, poplave, bolesti i sl.), zašto ne bi bili susretljivi i surađivali, međusobno se uvažavali i razumijevali u svakodnevnome privatnom, službenom i političkom životu. Nije ni humano ni kulturno zaobilaziti istinu, klevetati, neutemeljeno optuživati i mrziti susjeda.
Prijeko je potrebno zaustaviti trgovinu ljudima i kriminalne radnje povezane s dirigiranim migracijama, kao i kretanje ljudi po BiH bez dokumenata, pogotovo onih koji dolaze iz zemalja koje uopće nisu u ratnom sukobu.
Stalno se nameće pitanje: do kada će grad Mostar imati posebna izborna pravila? To je jedinstveni primjer u Europi kojim se, usuprot europskih standarda, od grada Mostara stvara grad slučaj. Odluka o ponavljanju izbora u Travniku znači li diskriminaciju Hrvata i šalje li poruku da Hrvat ne može biti izabran za gradonačelnika Travnika?...
Ako se želi biti dio Europske unije, onda se moraju primjenjivati u cijeloj BiH prihvaćeni europski demokratski standardi kao što su: pravedna i pravna država, federalizam, pluralizam, uvažavanje različitosti i dobrosusjedstvo, a sve sukladno važećem ustavu i zakonu.
Ako su Hrvati znali braniti i čuvati BiH, ako su na referendumu (1992.) jednoglasno rekli DA za neovisnu, suverenu, cjelovitu zajednicu ravnopravnih konstitutivnih naroda, onda imaju pravo glasno reći u kakvoj BiH žele, odnosno u kakvoj državi ne žele ostvarivati svoja nacionalna i ljudska prava. Za ovakvu se BiH nije ratovalo niti se dao glas na referendumu. Hrvatski narod bez tutora zna što je za njega najbolje. Neka sadašnji razdori, problemi i nepravde pouče i međunarodne predstavnike kako bi usmjerili BiH na bolji, europski put. Hrvatski narod želi da njegova domovina BiH bude ustrojena po europskim demokratskim standardima kako bi postala funkcionalna, pravedna i samoodrživa zajednica ravnopravnih, konstitutivnih naroda i ostalih građana Bosne i Hercegovine" - priopćeno je iz HAZU u BiH.
