Gledajući globalno, nalazimo se u najtežoj situaciji još od Drugog svjetskog rata, a pitanje je dana kada će netko i službeno proglasiti da smo u recesiji. U poznatog ekonomskog analitičara Ivice Brkljače pronašli smo objašnjenje ove situacije.
- Od većih središnjih banaka, vodstvo BoE (Engleska središnja banka) čini se nekako najiskrenijim i najsvjesnijim problema. Među prvima su počeli dizati kamatnu stopu (u prosincu prošle godine), a sad otvoreno kažu kako očekuju da inflacija dostigne 10 posto u četvrtom tromjesečju te da britansko gospodarstvo zapadne u recesiju.
Guverner kaže da je ovo recesija zbog naglog usporavanja ekonomske aktivnosti, iako ne zadovoljava strogo tehničku definiciju recesije. Istodobno, Američka središnja banka (FED) govori o snažnoj ekonomiji i soft landingu koji planiraju izvesti dok se Europska središnja banka (ECB) drži priče da su uzroci inflacije u Europi različiti (što je dobrim dijelom točno), pa zbog toga navodno nema potrebe za žurbom (stopa inflacije 7 do 8 posto, a oni i dalje provode QE - povećanje zaliha novca od središnje banke) i drže kamatnu stopu negativnom, kao da je za inflaciju nevažno što rade.
I u BoE-i kažu da su glavni pokretači inflacije cijene energije i problemi u globalnim lancima nabave, a na što ne mogu utjecati, no to ne znači da su sasvim nemoćni, dapače. Situacija se razlikuje od zemlje do zemlje i nadajmo se da će sve središnje banke uspješno izvesti prizemljenje. Meni se osobno čini da je taj vlak odavno napustio postaju, da su monetarni poticaji (koji su omogućili i neviđene fiskalne stimulanse) bili preveliki i predugo trajali, da će visoka inflacija potrajati te da je skora recesija (od Europe do Amerike) praktički neizbježna - zaključio je Brkljača.
Kako će se BiH ponašati kada dođe i do službene recesije? Pa vjerojatno kao i dosad, vrijeme će proteći u promatranju situacije i nadanju da će tkogod i preživjeti teško razdoblje. Još je ranije ekonomski makroanalitičar Faruk Hadžić najavio mogućnost pojave stagflacije (stagnacija i inflacija), a prvi službeni podaci o kretanjima BDP-a najjačih država svijeta ukazuju na to da je stagflacija već stigla.
- Američka je ekonomija u prvom kvartalu zabilježila pad od -1,4 posto, dosta ispod očekivanja analitičara (koji su prognozirali rast od 1 posto). Ove vijesti nisu uopće dobre jer je sada za očekivati da će države poput SAD-a morati izazvati umjetnu recesiju, koja neće biti tako blaga, kako bi ukrotili inflaciju kroz podizanje kamatnih stopa. Sigurno je da će to ostaviti posljedice i na našu državu, pogotovo ako znamo da je Njemačka, koja je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner, objavila da su u prvom kvartalu imali rast od 0,2 posto. Izazovna godina nas čeka - istaknuo je, između ostalog, Hadžić.
