Posljednjih godina mostarska školska djeca najviše pate od skolioze i iskrivljenosti kralježnice, što bi moglo ostaviti posljedice u njihovu daljem razvoju. To su pokazali sistematski pregledi školaraca koji, nažalost, iz godine u godinu ukazuju na iste probleme. Liječnici se zalažu da djeca imaju više tjelesne aktivnosti, ali i svakako da se rasterete preteških torbi koje su veliko opterećenje za njihova leđa. Naime, istraživanja u susjednoj RH pokazala su kako djeca petih i šestih razreda nose torbe koje su teške i više od sedam kg, dok one na njihovu težinu u toj dobi ne bi smjele biti teže od četiri kilograma.
Pravilno nošenje
Za mlađe školarce granica dopuštenog opterećenja je niža. Kako nam je kazao prof. dr. Zdenko Ostojić, pročelnik Klinike za ortopediju SKB-a Mostar, u prvom razredu mališani imaju oko 20 kg, s time da školska torba koju nose ne bi smjela biti teža od 3 kilograma, odnosno 15 posto njihove težine. - Ako je teža od 15 posto, roditelji bi trebali razgovarati s učiteljem i objasniti kako to opterećuje djecu, da ne nose što nije potrebno od pribora i udžbenika za sutrašnju nastavu, kazao je Ostojić. Objasnio je i kako je pravilno nošenje školske torbe na oba ramena te da se oslanja na gornji i srednji dio leđa.
Odgovornost institucija
Po pitanju deformiteta, kazao nam je kako je skolioza kompleksan deformitet, deformacija kralježnice u tri ravni koja uključuje i deformacije trupa kralješka. Kazao nam je kako težina torbe ne može utjecati na skoliozu koja ima i genetsku podlogu, ali svakako može utjecati na neka iskrivljenja kralježnice. Udruga roditelja "Naša djeca 2014." je napravila akciju vaganja školskih torbi koja će se danas održati u Mostaru. Cilj je bio ukazati na problem preteških torbi koje učenici osnovne škole moraju nositi tijekom školovanja, ali i eventualnu odgovornost pojedinih osoba i institucija u HNŽ-u za ovaj problem. Inače, težina svakog pojedinačnog udžbenika, kao i dodataka udžbenicima trebaju biti regulirani zakonski, što nije slučaj u HNŽ. - Želimo pokazati na inicijalni problem, a to je nepostojanje zakona o udžbenicima, a od čega idu ostali problemi od cijene udžbenika pa sve do kvalitete, kazao nam je predsjednik Upravnog odbora Udruge Antoni Šajin. Kazao nam je kako nisu imali sugovornika u Ministarstvu prosvjete HNŽ-a na njihove probleme. Što se tiče udžbenika, kazao je kako je postojala inicijativa s nakladnicima da se osnuje povjerenstvo na razini županije, te da se za svaki predmet raspisuje natječaj za tiskanje, što bi dovodilo do manjih malverzacija.
