Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Skepticizam u Europi i opstrukcije u BiH udaljavaju nas od članstva u EU

Pokazalo se kako, unatoč deklarativnom zalaganju, unutar same Unije nema suglasnosti oko toga kako i kada treba primiti nove članice, uključujući i BiH
23. svibnja 2022. u 13:22 0 komentara 684 prikaza

Bosna i Hercegovina najvjerojatnije neće "profitirati" iz preustroja europske politike proširenja i najave ubrzanog prijma Ukrajine u članstvo Europske unije. Pokazalo se kako, unatoč deklarativnom zalaganju, unutar same Unije nema suglasnosti oko toga kako i kada treba primiti nove članice, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, piše Večernji list BiH.

Zemlje izvan EU-a

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je formiranje nove političke zajednice u Europi, u kojoj bi bile i Ukrajina te zemlje zapadnog Balkana. To znači da se BiH i ostatak pretendenata za članstvo ne bi pridružili Uniji, kako je to ranije najavljivano. - Središnji dio te zajednice činila bi Europska unija (EU). Tako bi se u aktualnoj geopolitičkoj situaciji moglo okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele biti članice EU-a - izjavio je Macron. Riječ je o ideji koja podsjeća na privilegirano partnerstvo, koje je EU već odavno htio ponuditi Turskoj - kao svojevrsnu "utješnu nagradu" umjesto punopravnog članstva u Uniji. Macron je svoju ideju predstavio i u Europskom parlamentu u Strasbourgu, gdje se održala Konferencija o budućnosti Europe. Francuska trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, što samo dodatno daje težinu ovoj ideji. Ne treba zanemariti činjenicu da su Macron i Francuska preuzeli lidersku poziciju u Uniji te da njihove stavove treba uzeti vrlo ozbiljno kada se govori o nastavku proširenja EU-a. Pogotovo u Francuskoj vlada velika skepsa oko ideje daljnjeg proširenja Europske unije. Baš kao i njegovi prethodnici iz Elizejske palače, i Macron se umjesto toga zalaže za produbljenje integracije EU-a u sadašnjem sastavu te je u ponedjeljak predložio i promjenu ugovora o EU-u, odnosno ukidanje konsenzusa pri donošenju odluka koje se tiču, primjerice, fiskalne ili obrambene politike. Prijedlogom se predviđa donošenje odluka "kvalificiranom većinom" glasova. Unatoč činjenici da je njemački kancelar Scholz blagonaklono reagirao na Macronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije moglo bi dovesti do novih sukoba. Ukrajina inzistira na punopravnom članstvu u EU-u i NATO-u. Scholz je nakon sastanka s Macronom na konferenciji za novinare izričito napomenuo da ta ideja ne bi smjela dovesti do toga da se odustane od EU perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u EU. BiH i ostatak regije najveće zagovornike za ulazak u EU imaju među susjednim zemljama - Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Nažalost, to je nedovoljno da se ovaj proces uistinu ubrza ili bar deblokira. Čak ni s uvjetovanjem ukrajinskog priključenja Uniji ne postiže se mnogo jer među "starim" članicama EU-a također nema konsenzusa o prijmu Ukrajine. Više su to deklarativne poruke potpore nego stvarna nakana da se Ukrajinu primi u EU.

Što će biti u BiH

No, daleko od toga da je sve do Bruxellesa i drugih europskih prijestolnica. Bosna i Hercegovina realno je u proteklih nekoliko godina učinila vrlo malo ili nimalo kako bi bila prepoznata kao vjerodostojan kandidat za članstvo u Uniji. Danas nema gotovo nikakve suradnje triju naroda u vanjskoj, pa ni politici prema EU. Slobodno se može kazati kako vanjska politika BiH i ne postoji. Situacija je bila znatno bolja u vrijeme kada je BiH predavala zahtjev za dobivanje kandidacijskog statusa, a to je bilo već davne 2016. godine. - Pozitivna energija iz BiH doći će do izražaja sljedećih šest mjeseci, budite sigurni. Naš je cilj iduće godine dobiti kandidacijski status za EU. Siguran sam da će nam prijatelji iz Europske unije pomoći. Pripremamo se već za posao koji slijedi - izjavio je tada, predajući zahtjev, Dragan Čović, koji je u to vrijeme obnašao dužnost predsjedatelja Predsjedništva BiH. Nažalost, to se nije ostvarilo i danas je pravo pitanje jesu li oni koji su i onda bili skeptični prema predaji zahtjeva zapravo ikada iskreno željeli da se BiH pridruži EU.

Bez minimuma suglasnosti o budućnosti BiH i rješavanja temeljnih međunacionalnih problema i pokretanja reformi na kojima inzistira EU, integracija u Uniju ostat će nedostižan cilj, bez obzira na promjene u vanjskoj politici EU-a. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.