Lisičarka, Cantharellus cibarius, poznata i kao lisičica, jedna je od najlakše prepoznatljivih jestivih gljiva, što je čini idealnom i za manje iskusne berače. Klobuk je u početku ispupčen i podvijena ruba, a kasnije postaje plosnat i ljevkasto udubljen, s valovitim, nepravilnim rubom. Boja je upečatljiva - blijedožuta do narančasto-žuta, slična žumancu jajeta, a ista nijansa prelazi i na stručak i na listiće, piše agroklub.ba.
Najkarakterističnija osobina lisičarke nalazi se na donjoj strani klobuka: umjesto klasičnih listića, ona ima rijetke, žilave nabore koji se nepravilno račvaju i spojeno silaze niz stručak, bez vidljive granice između klobuka i stručka. Meso je čvrsto, žilavo, blijedožute boje i blagog voćnog mirisa - drugi prepoznatljiv detalj po kojem se lisičarka razlikuje od svojih otrovnih "rođaka".
Najsigurniji znak raspoznavanja za početnike je to da lisičarka uvijek raste na tlu, nikad busenasto iz drveta ili panja, i ima nabore, a ne klasične listiće.
Lisičarka je mikorizna gljiva - živi u simbiozi s korijenjem drveća, najčešće bukve, hrasta, ali i breze i bora, što znači da nije ograničena samo na bjelogorične šume. U bosanskohercegovačkim planinskim i prigorskim šumama najveće šanse za uspješnu berbu pružaju starije, dobro očuvane bukove i miješane šume s debljim slojem lišća i mahovine, gdje je tlo trajno vlažno, ali ne mokro.
Najbolje vrijeme za izlazak u šumu je nekoliko dana nakon kiše, kada je tlo dovoljno natopljeno, a temperature umjerene. Lisičarka raste u grupama, raspršena na većoj površini, pa je isplativo pažljivo pročešljati teren oko prvog pronađenog primjerka - gdje je jedna, obično su i druge.
Sezona u našim krajevima traje od lipnja do kasne jeseni, s vrhuncem rasta u srpnju i kolovozu, kada je kombinacija topline i ljetnih kiša najpovoljnija.
Održivo branje, osim što je preporuka, ujedno je i uvjet da se lisičarka na istom mjestu pojavljuje godinama kasnije.
Stručak treba prerezati nožem tik iznad tla, ne čupati gljivu iz zemlje jer se time oštećuje podzemna micelija i ugrožava sljedeća sezona rasta na istom mjestu.
Za berbu treba koristiti košaru, nikad plastičnu kesu. Gljive se u plastici brzo zagrijavaju, znoje i počinju propadati prije nego stignu do otkupljivača, štoizravno utječe na kvalitetu i otkupnu cijenu.
Otkupljivači traže gljive u optimalnoj fazi razvoja - ni premlade (gube na masi) ni prestare (gube kvalitetu) pa obratite pozornost ako planirate davati u otkup. Ne berite ih uz prometne ceste i industrijske zone, jer gljive upijaju teške metale i zagađivače iz okoliša, što ih čini neuporabljivim za prodaju, a potencijalno i opasnim za konzumaciju.
I prije nego krenete u šumu, provjeriti propise o branju u zaštićenim područjima - pojedine šume i nacionalni parkovi imaju posebna pravila ili potpunu zabranu organizirane berbe.
Otkupna mreža za samonikle gljive aktivna je u brojnim mjestima u BiH tijekom cijele sezone, a lisičarka se zbog stabilne potražnje na domaćem i izvoznom tržištu ubraja u redovito otkupljivane vrste.
Prema informacijama dobivenim od otkupljivača iz Donjeg Vakufa, trenutačna otkupna cijena lisičarke kreće se od 10 do 15 KM po kilogramu, ovisno o kvaliteti i veličini ubranih primjeraka. Berači zainteresirani za prodaju mogu se raspitati o uvjetima otkupa kod lokalnih otkupljivača u svojoj općini - otkupna mjesta i cijene po pravilu se objavljuju na oglasnim pločama mjesnih zajednica ili putem lokalnih poljoprivrednih udruga.
Vrijedi napomenuti, ističe agroklub.ba, da se uvjeti otkupa - cijena, dinamika preuzimanja robe i eventualna ograničenja u količinama, mogu mijenjati iz dana u dan, ovisno o tržišnoj potražnji i logistici samog otkupljivača. Zbog toga je preporučljivo prije organiziranog, većeg branja unaprijed telefonski provjeriti aktualne uvjete kod otkupljivača s kojim planirate suradnju, kako biste izbjegli situaciju da ostanete s neprodanom robom.
Otvori KEKS Pay
