‘Heroj’ posljednjeg SDP-ovog priopćenja je predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda. Njega se predstavilo kao čovjeka koji radi na stvaranju hrvatskog entiteta plašeći tako Bošnjake i građane u sklopu predizborne kampanje koja je odavno počela u BiH. A takva etiketa stigla je zbog toga jer inzistira da županije odlučuju oko prilagođavanja europskog zakonodavstva zajedno s entitetima i državom.
Gospodine Bevanda, kada će biti treći entitet?
Kada se o tome dogovore legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda.
Radite li vi na stvaranju hrvatskog entiteta?
Ja radim na stvaranju uvjeta da ono što je zajamčeno Ustavom postane stvarnost i da ova zemlja napreduje, a sva tri naroda budu jednakopravna. Dva jesu, treći nije. Prema tome moja je dužnost i obveza, sukladno Ustavu djelovati u tome pravcu. Ali, s obzirom na nadležnosti, moj je prioritet stvaranje uvjeta i nepropuštanje ijedne radnje da bi Hrvati bili jednakopravni u mjeri u kojoj im to sada Ustav jamči.
Stvara li se uspostavom mehanizma koordinacije, kako iz SDP-a BiH tvrde, treći entitet?
Pa nije se, nažalost, uspostavio mehanizam koordinacije, i to je najgora stvar budući da je to jedan od dva preostala preduvjeta za aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ja ne volim voditi medijske obračune ili polemike s kolegama iz Vijeća ministara, ali nakon posljednjeg ‘partijskog’ proglasa koji me podsjeća na hajku koja se, uz ostalo, vodila protiv mene kada sam bio predmet proglasa 1986. bivše ‘partije’, ipak, moram vrlo otvoreno reći. Isključivi krivac za neuspostavu učinkovitog mehanizma koordinacije, što je briselska obveza, jeste SDP.
Zašto?
Ne znam odgovor na pitanje zašto se tako ponašaju. Pitajte njih. Ali, mi imamo Ustav i jasno definirane nadležnosti. Isključive nadležnosti županija u osamnaest poglavlja se grubo pokušavaju izmjestiti i dovesti do dalje centralizacije Federacije BiH. A upravo je takve tendencije u svojoj rezoluciji i Europski parlament osudio.
Molim malo pojasnite jer dosta ljudi ne razumije što je uopće mehanizam koordinacije BiH s EU?
To je sustav koji omogućava da država govori s EU jednim glasom. Taj jedan glas, pak, proizlazi iz koordinacije koju trebaju činiti predstavnici država, entiteta i županija kao što je naloženo ustavnom strukturom zemlje i nadležnostima.
Kako bi se odluke trebale donositi kada su u pitanju, primjerice, nadležnosti županija?
Primjerice, ustavne ovlasti u oblasti obrazovanja su isključiva nadležnost županija u Federaciji BiH, a u Republici Srpskoj entiteta. Nisu to samo ovlasti, nego i obveze. Sada postavljam pitanje kako će županije preuzeti akte pravne stečevine Europske unije ako ne sudjeluje u procesu koordinacije, iznošenja stajališta oko toga pitanja. Sada, de facto imamo situaciju da je Federalno ministarstvo proglašeno neustavnim od Ustavnog suda. I to ministarstvo nema što koordinirati niti biti uključeno u ovaj proces. No, mi imamo postavljen iščašen sustav, a kroz ovaj mehanizam se nastoji sve to ispraviti.
Pa, kada je sve to tako, zašto nije prihvaćen ovaj prijedlog na zadnjoj sjednici Vijeća ministara?
Unatoč svemu, na zadnjoj sjednici ministri iz reda SDP-a su bili protiv izmjene odluke o uspostavi radnih skupina koje su sastavnice pododbora. A oni upravo postaju radno tijelo s Europskom unijom za pregovore oko svih pitanja.
Pa gdje je tu treći entitet?
U čemu?
U mehanizmu koordinacije – tako su rekli iz SDP-a?!
Pa nigdje. To je jedno ‘partijsko’ priopćenje koje se svodi na to da kada Hrvat zatraži nešto što mu po zakonu pripada, a ne što mu treba dodijeliti, to se odmah naziva treći entitet. To je ispod svake razine.
Uz mehanizam koordinacije otvoreno je i pitanje ‘Sejdić - Finci’. Očekujete li da ćete Bruxellesu do kraja mandata moći javiti da ste ispunili ovu obvezu?
Sada u to nisam siguran. Najmanji je to problem Hrvata, moje stranke i mene. Bošnjačke stranke ne dopuštaju da Hrvati dobiju samo ono što im pripada. Najgore od svega je što su se te stranke postavile kao da, eto, oni nama nešto trebaju davati, a mi trebamo biti sretni ako dobijemo mrvice. To je prošlo vrijeme makar kada je u pitanju moja stranka i ja osobno. Ni na kakvo iščašeno rješenje više nećemo pristati.
Je li bilo razloga za smjenu ministra Fahrudina Radončića i kako gledate na dosadašnju suradnju s njim?
Dosadašnja suradnja je bila iznimno korektna. No, legitimno je pravo pokrenuti inicijativu za smjenu. Ali, pokrenuo ju je SDA koji ne sudjeluje u radu Vijeća ministara, i to je razlog zašto to nije bilo na sjednici kao izjašnjenje jer su ipak oni oporbena stranka. Sada je sve do Parlamenta.
Imate li dojam da sve što se zbiva predstavlja predizbornu kampanju i da je prerano počela?
Potpuno ste u pravu.
Može li se to reći i za aktualni mandat vlasti na svim razinama budući da se sve svelo na utakmicu koju su prije svih vodili SDP i SDA?
Sve više dolazi na vidjelo da su pojedinci, a napose SDP, bili neprestano u toj kampanji. Natjerali su i nas sve ostale, nažalost, da počnemo na taj način djelovati.
Kako gledate na najave mogućeg novog pristupa Europske unije prema BiH, jeste li imali takav dojam prigodom susreta s visokom predstavnicom EU Catherine Ashton?
Ne bih govorio o novome pristupu jer je za mene potpuno isti, izuzev jedne činjenice da dvije stvari - presuda u slučaju ‘Sejdić - Finci’ i mehanizam koordinacije - ostaju nulti prioriteti i neće biti spuštanja ljestvice. Istodobno će se, međutim, omogućiti svim razinama vlasti da sudjeluju u novim paketima financijske potpore. To podrazumijeva deblokadu projektiranja IPA programa 2014. - 2020. i mogućnosti zajedničkog kandidiranja projekata.
Kako gledate na najave vlasti iz RS-a da im nisu prihvatljivi zahtjevi koji stižu iz MMF-a te da bi mogao biti prekinut stand by aranžman?
Isto je stanje i s FBiH. Na Fiskalnom vijeću su iskazali nespremnost prihvatiti i ja to mogu razumjeti jer je u pitanju izborna godina. No, ne mogu razumjeti da Vlada Federacije nastavlja sa svojim genijalnim rješenjima pa gdje im god nestane novca, oni emitiraju rizničke zapise. Dodatno se zadužuju bez kontrole i smisla.
Aluminij iz Mostara je drugi najveći izvoznik u BiH, njegov rad bitno utječe na ukupna ekonomska kretanja u zemlji, a vlasti u Federaciji ne čine se pretjerano spremnim pomoći mu. Kako to komentirate?
Ima tu, nažalost, svega. Posljednjih godina čini mi se da se u Aluminiju svatko nastojao okoristiti, a da istodobno ta kompanija nema perspektive opstanka. U Aluminiju se proizvode i izvoze trupci što je poput našeg izvoza šuma. Ali, najvažnije je da se sada nakon utvrđivanja iznosa duga krene u sanaciju teškog financijskog stanja. S druge strane razmišlja o osiguravanju stabilne opskrbe električnom energijom, a najvažnije je dugoročno razvijati finalnu proizvodnju u Mostaru kako ne bi izvozili trupce. U sadašnjoj situaciji Aluminij isključivo ovisi o stanju na burzi.
Je li moguće da država pomogne Aluminiju?
Mora pomoći. Naprosto zato jer je suvlasnik i ako je odgovorna država, odnosno Federacija BiH. Po meni se, međutim, Aluminij mora spasiti da ne ugasi proizvodnju. U suprotnom, novo pokretanje proizvodnje bila bi gotovo nemoguća misija.
Što je, premijeru, zapelo s projektom Južnog toka?
O tome ćemo raspravljati i odlučiti kada dođe iz resornog ministarstva, a nije bilo na dnevnome redu.
Jeste li zadovoljni s mandatom koji je pred završetkom iako praktično traje dvije i pol godine?
Naravno da nisam. Ali činio sam sve da se sjednice odvijaju u kontinuitetu, da se poštuju svi propisi i ustavne odredbe. Nisam dopuštao da se manifestiraju neke stvari koje su obilježja, primjerice, federalne Vlade. Najvećim minusom smatram neuspostavu učinkovitog mehanizma koordinacije, što je poremetilo, ne samo odnose prema Europi, nego i unutar nas jer bi se znalo tko je odgovoran za određene poslove.
Gospodin Inzko je nedavno rekao kako je potrebno da nakon izbora dođu nove osobe kako bi se nadišla sadašnja kriza, kao da međunarodna zajednica nije imala ključnu ulogu u kreiranju federalnog kaosa koji traje pune tri godine?
I ja bih volio da iz međunarodne zajednice konačno dođu nova lica koja će ovu državu poštovati, promatrati je kao normalnu, koja neće upadati u raznorazne spletke, prije svega političke. Nadasve, očekujem da će te osobe biti poštene i moralne te poštovati Ustav i zakone ove jedine mi domovine.
Kako doživljavate Večernjakov pečat, ove ste mu godine supokrovitelj?
Osjećam se ponosno što sam dio tog projekta. Kao rijetko tko ovim se projektom BiH promovira u svojoj punini. I što je najvažnije, promoviraju se njezine vrijednosti. Zato mogu reći da je to događaj koji je odavno nadrastao granice, ne samo mog Mostara, nego i BiH. Mislim da i svi mi nismo svjesni koliko imamo poveznica. Pečat nam ukaže upravo takvu realnost. Želio bih da ideja Pečata preraste i postane dio svakodnevice ponašanja svih, kako u vlasti, tako i svih građana i naroda.
