Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Šain: S uvozom robe BiH uvozi i inflaciju iz EU-a, a postoji rješenje za ovaj problem

S inflacijom rastu cijene i u Bosni i Hercegovini, a što se može učiniti da se bar ublaži ovaj nezapamćen rast cijena svega i svačega, pojasnio je Željko Šain
23. siječnja 2022. u 12:36 0 komentara 96 prikaza
Šain
Foto: FENA

Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji već je prešla pet posto. Isto toliko inflacija iznosi i u Bosni i Hercegovini, a nismo članica EU-a i ne možemo ništa promijeniti jer naša valuta marka vezana je za euro, a BiH ne može tiskati marke jer nema pokriće u eurima.

Da je inflacija ozbiljan problem cijelom svijetu govore podaci o globalnom poskupljenju cijena zemnog plina, naftnih derivata i hrane. Rastu i cijene najamnina, čak i cijene polovnih automobila. O koliko ozbiljnom problemu se radi govori sve veća zabrinutost vodećih ekonomskih sila u svijetu, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

S inflacijom rastu cijene i u Bosni i Hercegovini, a što se može učiniti da se bar ublaži ovaj nezapamćen rast cijena svega i svačega, za Faktor je pojasnio Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.

- Bosna i Hercegovina ima svoju tragediju što nema jedinstvenu ekonomsku politiku u državi. To dodatno otežava i provođenje monetarne politike bez obzira na to koliko je ona ograničena konceptom Valutnog odbora koji je praktično osnova monetarne politike Centralne banke BiH. Naša konvertibilna marka čvrsto je vezana za euro i svako pomjeranje u vrijednosti eura odražava se u biti i na našu nacionalnu valutu. Što će reći ako inflacija u monetarnoj Europskoj uniji raste, to se preko svih roba i usluga, koje BiH i uvozi iz inozemstva, a na taj način uvozi i inflaciju koja je u vezi s povećanjem tih roba i usluga koje mi kupujemo u EU – pojašnjava Šain.

Bez obzira na sve nedostatke u bh. ekonomiji, Šain tvrdi kako ima rješenje.

- Rješenje je u povećavanju domaće proizvodnje i da više kupujemo domaće proizvode. Primjerice, ako BiH potroši 150 milijuna maraka godišnje na uvoz vode, sokova i piva, a to najvećim dijelom uvozimo iz Europske unije, džaba smo potrošili ove milijune, a rješenje je jednostavno da kupujemo domaće proizvode jer to sve proizvodimo. Na taj način ćemo izbjeći povećanje cijena jer kupujemo domaće i na taj način ćemo ostvarivati pozitivne fiskalne elemente - ističe Šain.

Da bismo kupovali domaće, profesor Ekonomskog fakulteta ističe kako je potrebna jedinstvena ekonomska politika u BiH, koju nemamo.

- Država Bosna i Hercegovina nema ni zajedničku ekonomsku politiku dva entiteta jer po Daytonskom mirovnom sporazumu ekonomska politika je na razini entiteta. Opet naši entiteti se ne mogu dogovoriti da naprave zajedničku ekonomsku politiku. Zato nemamo ni dovoljno roba i usluga koje možemo izvoziti. Očigt primjer je proizvodnja mesa za izvoz u Tursku i voća za izvoz u Rusiju. Ove dvije zemlje su ogromna tržišta i mi ne možemo izvoziti dovoljno mesa i voća u ove zemlje samo zbog toga što nemamo jedinstvenu ekonomsku politiku u državi – tvrdi Šain.

Da bi se smanjila inflacija u BiH neki ekonomisti predlažu da EU bespovratnim sredstvima pomogne u rješavanju ovog problema.

- To su krajnje nestručna razmišljanja i nemaju nikakvu osnovu, osim da nemamo dovoljnu pismenost u ekonomiji. Bosni i Hercegovini, narodnim rječnikom rečeno, ne treba pomoć, nama treba država omogućiti da radimo. Zašto ne preispitamo našu proizvodnju i radnu kulturu? Zašto nam je prošle godine ostalo stotine tona neobranog voća, a kukamo i tražimo da nam netko participira? Međunarodnoj zajednici poznati su svi naši propusti. Tražiti pomoć je nekorektno, a ništa ne činimo da povećamo izvoz i poroizvodnju u našoj zemlji – kaže profesor Ekonomskog fakulteta.

Dodaje kako Daytonski mirovni sporazum nije prepreka da se bavimo ekonomijom, evo i zašto.

- Tko nas je natjerao da u BiH imamo toliko vlada, birokrata s velikim plaćama i ostalim prinadležnostima. Zato nam nije kriva Europa, niti bilo tko u svijetu. Zašto moramo imati deset županija, dva entiteta i Distrikt Brčko. Zašto moramo imati toliko neproizvodnih radnika koji nemaju dovoljno posla, pa se međusobno svađaju? Daytonski sporazum ne ograničava racionalno poslovanje. To je tumačenje Daytona "kako meni odgovara". Dayton ne sprečava da se ista ekonomska politika piše latinicom i ćirilicom u Sarajevu i Banjoj Luci. Kada bi ekonomska politika bila usuglašena, i BiH bi bila konkurentna na tržištu, recimo u izvozu mesa. Zato nam je u teškoj ekonomskoj situaciji peradarstvo i govedarstvo. U BiH ima dovoljno resursa, ali nemamo dobrih menadžera koji bi rukovodili tim resursima. Uz to nemamo dovoljno ni dobrih državnika koji bi omogućili racionalno ponašanje u državi. Trend svjetske ekonomije je u smanjivanju cijena roba i usluga, a mi ništa ne poduzimamo da radimo više i uvozimo manje – zaključuje Šain.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.