Republika Srpska (RS) pristala je podržati strateški plan ruralnog razvoja BiH, čime se ispunjava novi uvjet za stjecanje statusa kandidata za članstvo te otvara prostor za više desetaka milijuna eura potpore za poljoprivredu iz EU, piše Večernji list BiH. Vlastima RS-a, kao i oko drugih pitanja, bilo je prijeporno što se takvi dokumenti donose na razini države, što bi se moglo protumačiti kao prijenos dijela ovlasti entiteta.
Hahnova misija
Kada su izbačene te zamke, Vlada RS-a je dala suglasnost na dokument. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović odmah je najavio kako će dokument proslijediti na usvajanje u Vijeće ministara te da će o svemu biti obaviješteni izaslanstvo Europske komisije i nadležne institucije u sjedištu u Bruxellesu. Ministar Šarović očekuje kako će time BiH biti omogućen pristup europskim fondovima za pomoć poljoprivredi i biti spriječen rizik da poljoprivrednici obaju entiteta ostanu bez značajne pomoći EU. Europska komisija je u više navrata upozorila da je EU spreman pružiti potporu poljoprivrednicima, ali da će ta značajna potpora postati dostupna samo ako se strateški dokument ruralnog razvoja, u čijoj izradi su ravnopravno sudjelovali članovi vlada obaju entiteta, usvoji do kraja godine. BiH je jedina zemlja regije koja je godinama gubila milijune bespovratnih fondova Europske unije za poljoprivredu. Na to je snažno upozorio i prigodom posljednjeg posjeta Sarajevu europski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn. Hahn je ruralni razvoj naveo kao jedan od novih uvjeta kako bi pokazao uspjeh nakon posljednje misije. Na isteknu godine to će se i pokazati tako. BiH je do 2013. iz bespovratnih fondova Europske unije uzela oko 26 milijuna eura. Za poljoprivredu nije mogla iskoristiti ni jedan euro jer zemlja institucionalno nije spremna za korištenje tih sredstava.
Poljoprivredni popis
EU planira sredstva za potporu u četverogodišnjim ciklusima, a odnosi se na izravnu pomoć poljoprivrednicima, ruralnom razvoju, sigurnosti hrane, veterinarstvu i fitosanitarnom nadzoru.
Ako BiH propusti ovu prigodu do kraja, tek bi se od 2021. mogla prijaviti za novčana sredstva iz IPA II projekta u toj oblasti. EU očekuje i da će BiH nakon toga provesti poljoprivredni popis, što uključuje vitalne podatke o broju gazdinstava, njihovoj strukturi, zatim strukturi radne snage i brojna druga pitanja. Posljednji popis u poljoprivredi proveden je još u Jugoslaviji 1960. godine. •
