Ispružena ruka NATO saveza prema Bosni i Hercegovini ne znači da će biti i prihvaćena. Naprotiv, prve reakcije govore da bi Godišnji nacionalni program (ANP) BiH mogao biti blokiran u državnim institucijama, piše Večernji list BiH.
NATO je očito odlučio popustiti u slučaju Bosne i Hercegovine i donekle sniziti postavljene kriterije koji se odnose na uknjižbu vojne imovine kao temeljni preduvjet za nastavak integracijskog procesa. Pozivom za dostavu Godišnjeg nacionalnog programa aktivira se Akcijski plan za članstvo (MAP), ali jasno je iz Bruxellesa stavljeno do znanja da će se na tom početku i ostati ako BiH ne bude poduzimala predviđene korake.
Poruka NATO-a
- Do BiH je da odluči kada će dostaviti ANP i formu u kojoj će to uraditi. Sad je i vrijeme da se MAP aktivira i zato smo ga i ponudili - poručeno je iz NATO-a.
Predsjedatelj odlazećeg Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić najavio je razmatranje tog materijala u ovom tijelu i nada se kako će biti postignut konsenzus. Spomenuti ANP zapravo bi relativno brzo mogao biti upućen u sjedište NATO-a, jer je, po dostupnim informacijama, nacrt već spreman. No, tu nastaje problem jer je konačna odluka u ingerenciji Predsjedništva BiH gdje očito ne postoji konsenzus u pogledu daljnjeg približavanja NATO savezu. Znači, čak i ako “prođe” Vijeće ministara, ANP bi mogao zaglaviti u Predsjedništvu BiH. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik već je najavio negativno očitovanje.
Ako uopće dođe do Predsjedništva, Godišnji nacionalni program mogao bi biti usvojen tako što bi Šefik Džaferović i Željko Komšić, dvojica članova kolektivnog šefa države, mogli preglasati Dodika. U tom slučaju, Dodik bi skoro sigurno iskoristio nacionalni veto, koji po proceduri potvrđuje Narodna skupština Republike Srpske. Imajući u vidu da ni jedna parlamentarna srpska stranka danas ne podupire ulazak BiH u NATO savez, izvjesno je kako bi Dodikov veto vrlo lako bio potvrđen dvotrećinskom većinom u entitetskom parlamentu. Tu bi se mogao, na dulje vrijeme, zaustaviti put BiH prema NATO-u.
Pet oblasti
Prema Akcijskom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj ANP koji predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i obrane prezentiraju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem koje zatim procjenjuje pojedinačan napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, obrambenu i vojnu, financijsku, sigurnosnu i pravna pitanja. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 10. lipnja 2009. usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva BiH za MAP, a zahtjev je službeno uručen 2. listopada 2009. godine. No, od tada se politički stav prema NATO-u, barem u RS-u, značajno promijenio.
