Nakon što su se u javnosti pojavili različiti podaci o kretanju broja zaposlenih, kao i tvrdnje da taj broj raste zbog odlaska građana iz BiH federalni premijer Fadil Novalić u razgovoru za Fenu pojašnjava kako ne postoje različiti podaci, već dva administrativna izvora podataka – Porezna uprava i Zavod za statistiku.
- Pratimo oba izvora, ali smatramo da je Porezna uprava daleko bolji izvor za praćenje zaposlenosti jer za razliku od Zavoda obuhvaća sve zaposlene i „kasni“ samo 8 dana od trenutka zapošljavanja. Zavod za statistiku ima posebnu metodologiju i ne sadrži podake o subjektima koji imaju manje od 5 zaposlenih. Zato se pojavljuje razlike u broju zaposlenih po ova dva izvora. Po podacima iz Porezne uprave na dan 30.09.2017. broj zaposlenih iznosi 512.336 što predstavlja porast 35.960 odnosno 7.5% u odnosu na početak mandata ove Vlade. Ne bih komentirao navode pojedinih analitičara, koji nastoje pobiti točnost ovih podataka, mogu ih samo pozvati da nam prezentiraju svoje brojke i izvore. Ne znam koji bi se izvor podataka mogao smatrati pouzdanijim od podataka Porezne uprave, tu točno možete vidjeti imenom, prezimenom i matičnim brojem tko su ti novozaposleni i gdje rade. Također, tumačenja da na ovaj broj utjecaj ima odlazak građana iz BiH je apsolutno pogrešan. Ponavljam, govorimo o apsolutnim brojevima osoba koje su prijavljene u Poreznoj upravi kao zaposlene. Odlazak iz BiH, i odjava sa Zavoda za zapošljavanje, mogu imati jedino utjecaj na smanjenje nezaposlenosti, nikako na povećanje broja zaposlenih – ističe Novalić.
Vezano za najavljene prosvjede umirovljenika, a odgovarajući na pitanje kada se zapravo može očekivati poboljšanje njihovog statusa, obzirom da nije bilo povećanja mirovina, premijer navodi da je prvenstveni cilj ove Vlade bila stabilizacija mirovinskog fonda i redovite isplate mirovine.
-Podsjećam vas da se mirovine redovito isplaćuju, da nema kašnjenja, što je u ranijim mandatima praktično bilo uobičajeno. Sa 30.09.2017. ukupan broj umirovljenika u FBiH je 410.900, odnosno u mandatu ove Vlade je povećan za 20.877 zbog primjene povoljnijih uvjeta za umirovljenje. Važno je naglasiti da se deficit Fonda MIO kontinuirano smanjuje i sa zatečenih 220 milijuna KM, smanjen je na oko 150 milijuna KM, te je različitim mjerama postignuta redovitost isplate mirovina. Točno je da nije bilo povećanja mirovina, ali moramo biti i realni, bez prethodne sanacije deficita Fonda MIO, to bi bilo krajnje neodgovorno. Ono što preostaje jeste reforma i zakon koji će urediti ova prava. Za sutra je najavljena sjednica Vlade FBiH koja na dnevnom redu ima samo ovu točku – kaže premijer.
Upitan što je Vlada učinila na poboljšanju poslovnog okruženja, rasterećenju gospodarstva, smanjenju javne potrošnje, sive ekonomije, rastu plaća, poticaju izvoza te rastu stranih investicija Novalić ističe da je rasterećenje gospodarstva jedan je od osnovnih zadataka Vlade.
-Poznato vam je da je set reformskih zakona u proceduri, a kojim se smanjuje opterećenje rada sa 67.5% na 49,8%. Vlada je svoj dio posla odradila, mogu samo ponovno apelirati na zakonodavnu vlast da ubrza procese. Navest ću vam podatke koji ilustriraju poboljšanja u svim ovim oblastima: samo u zadnje dvije godine bilježimo rast prosječne plaće za 5%, što nije beznačajno u datim uvjetima, pokrivenost uvoza izvozom je u zadnje četiri godine je povećana sa 55,8% na 58,3%, broj zaposlenih u administraciji je manji za 1%, urađen je plan borbe protiv sive ekonomije i usuglašen čak i na entitetskoj razini. Spomenuo bih i dug javnih poduzeća, to je značajan problem, koji se gomilao u zadnjih 20 godina. Uz pomoć Svjetske banke radimo na izradi strategije i metodologije za rješavanje ovog pitanja, uključujući i zakonska rješenja. Važno je naglasiti da su po prvi put javna poduzeća kao što su Željeznice FBiH i rudnici počeli plaćati obveze, tako da je zaustavljen rast ovog duga. Kada su u pitanju investicije, evidentno je da najveći dio investiranja zapravo dolazi od domaćih investitora, jer su nam generalno strane investicije na BiH u padu. Ne ide sve brzinom kojom bi željeli, ali moramo biti i realni. Rješavamo pitanja koja su se gomilala preko 20 godina, nema laganih i instant rješenja - kaže Novalić.
Na upit je li Federacija BiH prezadužena, kao što se tvrdi te jesu li građani prezaduženi i kako to utječe na životni standard i koliko zapravo prihoda proračuna odlazi na otplatu dugova, premijer Novalić odgovara da podaci govore drugačije.
-Javni dug u odnosu na BDP ima opadajući trend tijekom mandata ove Vlade. Podaci o dugu i zaduživanju su javno dostupni i lako ih je provjeriti na web stranici Ministarstva financija. Udio javnog duga u BDP u trenutku formiranja sadašnje Vlade FBiH 35,25%, a na kraju drugog tromjesečja je 30,15 %. BDP-u. Porast kreditne aktivnosti pravnih i fizičkih osoba ekonomski je logična posljedica porasta BDP-a i porasta plaća u FBiH. Poznato je kako funkcionira bankarski sektor kada je u pitanju odobravanje kredita, tako da to ne treba posebno komentirati. Otprilike jedna trećina proračuna namjenjena je otplati dugova. Na kraju trećeg tromjesečja 2017 ukupan dug Federacije BiH, koji uključuje vanjski i unutarnji dug, iznosi nešto manje od oko 5.8 milijardi KM, što predstavlja smanjenje za skoro 250 milijuna KM, od početka mandata – navodi premijer.
U posljednjih par mjeseci praktično je došlo do potpunog zastoja u reformskim procesima, često se može čuti i da je praktično Reformska agenda kolokvijalno rečeno „mrtva“. Također, navodi se da nam je pogoršan kreditni rejting, rejting kod Svjetske banke, Svjetskog ekonomskog foruma... Međutim, premijer Novalić ističe kako se s tim apsolutno ne bi složio.
-Naime, kada je u pitanju Vlada FBiH, gotovo dvije trećine (64%) svih predviđenih mjera i aktivnosti su izvršene. Moramo biti iskreni i reći da nitko nije očekivao da će u ovako kompleksnom ustroju FBiH sve ići jednostavno i bez ikakvih prepreka. Svako treba raditi svoj dio posla, mi smo svoj dio odradili i nastavljamo dalje. Kreditni rejting je stabilan, iako bi željeli da je poboljšan. U rangiranju kod Svjetske banke, rang ovisi od niza faktora, ali ono što je najvažnije je pratiti udaljenost od granice najboljih. Mi svake godine bilježimo pozitivne pomake, ali postoje zemlje koje imaju jednostavnije okruženje i mogu brže provoditi reforme, tako da nam tehnički rang pada, iako se naša udaljenost od najboljih, takozvana distance-to-frontier stalno poboljšava. Usvajanje reformskih zakona koji su već prošli Vladu, sada od strane parlamenta, značajno će poboljšati ocjenu BiH. Morate znati da je specifična metodologija ocjenjivanja i da je čak i u provođenju rangiranja i Svjetskoj banci i Svjetskom ekonomskom forumu teško odrediti rang, jer se rangira na razini države, a reforme se provode na entitetskom, a često i na županijskim i općinskim razinama - zaključuje premijer Fadil Novalić.
