U godini koja je pred nama Bosnu i Hercegovini očekuje nekoliko značajnih izazova u ekonomskom smislu koji, ako ne budu svladani navrijeme, prijete daljnjim negativnim utjecajima u kontekstu konkurentnosti, poslovanja domaćih tvrtki, kao i položaja naše ekonomije u odnosu na regiju. Kada se tomu doda i činjenica da smo u izbornoj godini koja, tradicionalno, odvlači pozornost politike sa životnih tema, onda je od suštinskog značaja uputiti na ono što se mora u što kraćem roku dovršiti kako bi gospodarstvo što manje ispaštalo, odnosno kako bi se iskoristile prilike koje se nude Bosni i Hercegovini, poput uvezivanja s jedinstvenim tržištem Europske unije uz istodobno podizanje standarda i poboljšanje poslovnog okruženja.
Doc. dr. Faruk Hadžić, predavač na Sveučilištu SSST i makroekonomski analitičar, u intervjuu za Večernji list upućuje na ključne izazove poput CBAM mehanizma Europske unije, problema u transportu i logistici, kao i potencijalnog rizika stavljanja na “sivu listu” Moneyvala te naglašava da, ako vlasti ne pokažu koordiniranu i brzu reakciju, kombinacija ova tri čimbenika može imati mjerljiv negativan učinak na izvoz, investicije i ukupni bruto domaći proizvod.
Ipak, u državi postoje i svijetli primjeri koji otkrivaju kako se zalaganjem za općeniti napredak društva kroz ekonomsko osnaživanje, kao i ulaganjem znanja i resursa u razvoj novih tehnoloških rješenja usmjerenih prema poboljšanju poslovnog okruženja mogu postići zavidni rezultati. Upravo je Hadžić s Jasminom Muslimovićem pokretač platforme Digital Permit City (DCP), koja objedinjuje digitalne usluge poput e-dozvola, e-izvoda, digitalnih prijava te komunikacije s građanima i gospodarstvom, a koja je već pokazala mjerljive učinke u općinama koje su je provele.
Večernji.ba: Godina koja je pred nama donosi brojne izazove u ekonomskom smislu, počevši od CBAM-a, preko problema prijevoza pa do mogućnosti da dođemo na “sivu listu” Moneyvala. Koliko su vlasti u BiH spremne uhvatiti se u koštac s ovim temama o kojima izravno ovise ekonomska slika države i životni standard građana?
- Godina pred nama zaista donosi nekoliko ključnih izazova koji će izravno utjecati na razinu ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini. CBAM mehanizam Europske unije, problemi u transportu i logistici, kao i potencijalni rizik stavljanja na “sivu listu” Moneyvala iznimno su značajne teme koje utječu na konkurentnost naše ekonomije u odnosu na regiju, kao i Europsku uniju. Ako govorimo o CBAM-u, procjene pokazuju da oko 70% izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Europske unije, a ono što je posebno značajno je da dio tog izvoza čine energetski intenzivni proizvodi poput električne energije, metala, cementa i kemijske industrije. Uvođenje dodatnih karbonskih troškova može povećati cijenu izvoza od 5 do 15%, ovisno o sektoru i emisijskoj intenzivnosti, što onda u konačnici opet izravno smanjuje konkurentnost domaćih poduzeća ako ne dođe do ubrzane dekarbonizacije i ulaganja u zelene tehnologije. U transportnom sektoru već imamo problem nedostatka vozača i logističkih kapaciteta, a dodatna administrativna opterećenja na granicama EU-a mogu povećati troškove izvoznika i do 10% po transportnoj jedinici. To je tema koja je bila posebno intenzivirana kroz opravdane prosvjede na graničnim prijelazima kako bi se krenulo u rješavanje ovog problema, a učinci blokada vide se i po siječanjskom prometu registriranom preko fiskalnih uređaja u Federaciji BiH, koji je oko 200 milijuna KM manji u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rizik stavljanja na “sivu listu” Moneyvala predstavljao bi dodatni reputacijski i financijski udar za našu državu.
Iskustva zemalja koje su se našle na toj listi pokazuju da, ako se to zaista i dogodi, dolazi do pooštravanja međunarodnih bankarskih transakcija, rasta troškova financiranja, kao i opreznijeg pristupa stranih investitora, što može povećati cijenu kapitala za domaća poduzeća i državu. Ovakav scenarij posebno je problematičan u trenutku kada se javni dug financira po višim kamatnim stopama nego prije nekoliko godina. Ako vlasti ne pokažu koordiniranu i brzu reakciju, kombinacija ova tri čimbenika može imati mjerljiv negativan učinak na izvoz, investicije i ukupni bruto domaći proizvod.
Večernji.ba: Koliko su reforme iz Reformske agende preduvjet osnaživanja konkurentnosti našeg gospodarstva te jesmo li spremni uvezati se s jedinstvenim tržištem EU-a?
- Reformska agenda u tom je smislu ključni preduvjet za jačanje domaće konkurentnosti. Bosna i Hercegovina već sada ima relativno nisku razinu produktivnosti u odnosu na Europsku uniju s obzirom na to da se procjenjuje da je BDP po zaposlenom od 35 do 40% prosjeka EU-a. Bez strukturnih reformi koje se odnose na tržište rada, porezni sustav, digitalizaciju javnih usluga i pravnu sigurnost investicija, teško je očekivati ozbiljniji rast konkurentnosti.
Jedna od mjera može biti jače uvezivanje s jedinstvenim tržištem Europske unije, posebno u segmentu standarda i unaprjeđenja poslovnog okruženja. Ako domaća poduzeća moraju poštovati standarde Europske unije u izvozu, a istodobno posluju u administrativno sporom sustavu, tada imaju dvostruki teret koji smanjuje njihovu učinkovitost.
Večernji.ba: Očekujete li da će ova godina, koja je izborna, donijeti neke dobre vijesti u kontekstu poboljšanja poslovnog okruženja?
- Izborna godina tradicionalno usporava reforme jer politički fokus prelazi na kratkoročne mjere i socijalne transfere. Međutim, postoje segmenti gdje su pomaci mogući i u takvom kontekstu, posebno u oblasti digitalizacije javnih usluga i administrativnog rasterećenja gospodarstva. Digitalna transformacija jedan je od rijetkih reformskih procesa koji može dati relativno brze i vidljive rezultate bez velikih fiskalnih troškova, posebno na lokalnoj razini.
U tom segmentu posebno je važan razvoj digitalnih platformi za lokalne zajednice, na kojima zajedno radimo kolega Jasmin Muslimović i ja. Platforma Digital Permit City (DCP), koja objedinjuje digitalne usluge poput e-dozvola, e-izvoda, digitalnih prijava i komunikacije s građanima i gospodarstvom, već je pokazala mjerljive učinke u općinama koje su je provele, poput Travnika, koji je pionir u uvođenju mnogih digitalnih usluga građanima, zatim gradova Bihaća i Ljubuškog te općine Lopare. U pojedinim je sredinama vrijeme za određene administrativne procedure smanjeno s nekoliko dana na nekoliko minuta, dok je broj fizičkih dolazaka građana u općinske službe smanjen i do 40%. Plan za ovu godinu je širenje platforme na veći broj lokalnih zajednica, uključujući razvoj modula koji omogućavaju potpunu digitalnu komunikaciju između gospodarstva i javne uprave. Dugoročni cilj je stvaranje jedinstvene digitalne infrastrukture lokalnih usluga koja bi povećala transparentnost i smanjila prostor za “sivu ekonomiju”.
Večernji.ba: Hoće li u Federaciji BiH, ako zakonsko rješenje o fiskalizaciji transakcija poluči dobre rezultate, doći do značajnijeg pada stope doprinosa?
- Kada je riječ o fiskalizaciji transakcija i potencijalnom smanjenju doprinosa u Federaciji BiH, tu treba biti oprezno optimističan. Ako novi sustav fiskalizacije zaista dovede do značajnog smanjenja “sive ekonomije” i povećanja evidentiranog prometa, fiskalni prostor za smanjenje doprinosa mogao bi se otvoriti već u idućem razdoblju.
Procjene pokazuju da “siva ekonomija” u BiH i dalje iznosi oko 20% BDP-a. Čak i djelomično smanjenje tog udjela može povećati javne prihode bez povećanja poreznih stopa. Međutim, da bi se doprinosi značajnije smanjili, recimo za dodatnih 5 ili 10 postotnih bodova, potrebno je osigurati stabilan rast zaposlenosti i porezne baze jer su doprinosi i dalje ključni izvor financiranja mirovinskog i zdravstvenog sustava. U suprotnom, svako naglo smanjenje doprinosa bez kompenzacijskih mjera otvorilo bi fiskalni jaz koji bi morao biti pokriven iz proračuna ili zaduženjem.
Ukupno gledano, ekonomska slika Bosne i Hercegovine u ovoj godini ovisit će manje o globalnim kretanjima, a više o sposobnosti domaćih institucija da provedu ciljane i koordinirane reforme, što će biti izazovno posebno zbog toga što se bliži održavanje izbora. Izazovi su jasni, ali jednako tako postoje i konkretni alati za njihovo rješavanje, od digitalizacije i fiskalne reforme do pametne integracije s europskim tržištem. Ključno pitanje je hoće li politička volja pratiti ekonomsku realnost.•
Otvori KEKS Pay
