Do početka nove školske godine ostao je još koji tjedan. Školsko zvono oglasit će se u školama u BiH, ovisno o području, 1. rujna ili 8. rujna. Već postoje inicijative da se i u dijelovima gdje je školska godina trebala početi 1. rujna, početak nastave prolongira za tjedan dana zbog vrućina. Tako je bilo i proteklih godina, pa ostaje za vidjeti koje će i kakve odluke donijeti predstavnici ministarstava i mjerodavnih institucija. Iako su protekla tri mjeseca bez školskih obveza učenicima brzo prošla te se rijetki raduju povratku u školske klupe, školski kalendar u Bosni i Hercegovini, barem kad je u pitanju duljina ljetnog odmora, jedan je - za učenike - od povoljnijih u Europi. Naime, učenici iz Bosne i Hercegovine, neovisno o tome po kojem planu i programu rade, imaju jednu od najduljih ljetnih stanki.
Inicijative za skraćivanje
Za razliku od njih, koji puna tri mjeseca u kontinuitetu mogu uživati u ljetnim radostima, ljetni odmor od školskih obveza u nekim europskim zemljama učenicima traje tek tri tjedna. Usporedbe radi, ljetni školski praznici u Njemačkoj traju šest tjedana. I dok je iz konteksta Bosne i Hercegovine ovaj raspust prekratak, prema pisanju magazina Fenix, u Njemačkoj neki smatraju da je predug te da bi se trebalo razmisliti o njegovu skraćivanju. - Rasprave o duljini i terminu školskih praznika u Njemačkoj redovita su tema, posebno zbog rotirajućih termina među saveznim zemljama. Dok Bavarska i Baden-Württemberg uporno zadržavaju kasne termine, ostale savezne pokrajine moraju se prilagođavati. Savez roditelja (Bundeselternrat) smatra da su šestotjedni praznici predugi, navodeći da mnoga djeca izgube kontinuitet u učenju, a roditelji teško usklađuju obveze s brigom o djeci - piše Fenix. U Bosni i Hercegovini zaposleni roditelji djece niže dobi koji nemaju "baka-servis" brigu o djeci tijekom ljetnih mjeseci uglavnom prepuštaju predškolskim ustanovama koje u svom sastavu imaju i produžene boravke. Iako je 12-13 tjedana, ovisno o školskoj godini, prilično dugo razdoblje, učenici koji osnovne i srednje škole pohađaju u Bosni i Hercegovini nisu najprivilegiraniji. Naime, u nekim zemljama školski praznici traju i do četiri mjeseca. Jedna od tih zemalja je i Bugarska, gdje se učenici u kontinuitetu od školskih obveza odmaraju čak 15 tjedana. Djeci u južnoj Europi, poput, primjerice, Grčke, Italije, Španjolske ili Portugala, ljetni praznici traju jednako kao i učenicima u Bosni i Hercegovini. Uglavnom je riječ o 12 tjedana, a razlog za tako dugu ljetnu stanku ponajviše su visoke ljetne temperature i povijesne poljoprivredne tradicije.
Ljetna stanka i EU zemlje
Ljetnu stanku od oko tri mjeseca imaju i učenici koji pohađaju škole u Irskoj, Latviji i na Malti. Školski ljetni praznici u Francuskoj traju oko osam tjedana, dok u Švicarskoj svaki kanton određuje vlastiti raspored, pa tako učenici u kantonu Aargau imaju samo tri tjedna slobodna, dok drugi imaju i do šest. Učenici u Hrvatskoj i Sloveniji u prosjeku imaju od 9 do 10 tjedana ljetnih praznika, a u Srbiji oko 11. Osim ljetne stanke, postoje još četiri glavna razdoblja školskih praznika diljem Europe - jesenski praznici, božićni i novogodišnji, zimski odnosno fašnički praznici te proljetni odnosno uskrsni praznici. Osim božićno-novogodišnjih praznika, ostali se školski praznici razlikuju i duljinom i vremenom. Tijekom jeseni djeca imaju tjedan dana odmora u 19 zemalja odnosno regija; u drugim zemljama taj predah varira između dva dana (npr. Češka, Island i Srbija) i tri tjedna (Švicarska), a u 13 zemalja jesenskih praznika uopće nema (npr. Albanija, Austrija, Hrvatska, Crna Gora, Sj. Makedonija). U vrijeme Božića gotovo sve zemlje nude dva tjedna odmora; u nekoliko zemalja postoji samo jedan tjedan (npr. Poljska i Slovenija) pa do tri tjedna u Njemačkoj. •
Otvori KEKS Pay
