Odluka kojom SAD namjerava uvesti carine od 1. kolovoza, pa tako i BiH, već je izazvala val reakcija, a kada je riječ o BiH, često i pogrešnih tumačenja, počevši od samog termina “carina” pa do tematike navodnog deficita koji SAD ima s BiH.
Carinske stope
Carine koje bi Amerika nametnula BiH iznosile bi 30 posto, no ako se pogleda iznos carina koje ima BiH, odmah u vodu padaju svi argumenti kako je riječ o nekakvim recipročnim carinama. Naime, BiH ima četiri stope koje prevladavaju, i to 0%, 5%, 10% i 15%. Prema novim podacima WTO-a za 2024. godinu, jednostavna prosječna carina BiH bila je 6,1 posto, dok je trgovinski ponderirana carina bila 8 posto. Prosjek carinske stope BiH je, prema podacima WTO-a iz 2023. godine, 6,2%, dok je na industrijske proizvode iznosila 5,73%. S druge strane, od 1. kolovoza Amerika će BiH naplaćivati carinu od 30 posto.
Kako je SAD uopće došao do ovog postotka, jedno je od ključnih pitanja, a odgovor leži u iznosima vanjske trgovine prema kojima SAD navodno ima deficit u trgovini s BiH, a onda taj deficit matematičkom operacijom pretvara u carinsku stopu. Dakle, uopće nije riječ o bilo kakvim recipročnim carinama koje bi odražavale carine drugih zemalja, pa tako i BiH, već o deficitu u vanjskoj trgovini koji se onda dijeli s ukupnim uvozom iz neke od zemalja, uključujući BiH, te potom taj postotak proglašavaju carinom. No, upitno je zapravo ima li SAD uopće deficit u trgovini s BiH. Analizom podataka o uvozu i izvozu, kako onih bosanskohercegovačkih tako i američkih, dolazi se zapravo do moguće suprotnog zaključka prema kojemu BiH ima deficit u trgovini s SAD-om. Prema podacima SAD-a, BiH ima suficit, a prema vlastitim podacima - ima deficit.
Na primjer, podaci SAD-a pokazuju da je u BiH u 2024. godini izvezeno robe u vrijednosti od 53 mil. dolara. Podaci BiH pokazuju kako je iz ove države u istoj godini uvezeno robe za 350 mil. dolara. S druge strane, podaci BiH pokazuju kako je iz BiH u SAD izvezeno robe za 129 milijuna, dok američki podaci kažu kako je iz BiH u SAD stiglo roba u vrijednosti od 179 milijuna dolara. Objašnjenje ovakvog odstupanja, koje nije rijetko, leži u činjenici da se prilikom izvoza podaci pripisuju državi odredišta, a prilikom uvoza državi podrijetla robe. To bi na našem primjeru značilo da se, kada se iz Amerike roba izvozi u BiH, u carinskoj deklaraciji navodi BiH kao odredište. No, preostali registrirani uvoz iz SAD-a najvjerojatnije se odnosi na robe koje jesu podrijetlom iz SAD-a, ali je država uvoza neka treća. Može se, dakle, zaključiti da su podaci BiH o uvozu iz SAD-a suštinski točniji i obratno, da su podaci SAD-a o izvozu iz BiH u tu državu suštinski točniji.
Upućeno pismo
U prijevodu, bilanca bi u tom slučaju bila na štetu BiH. Podsjećamo, Trump je uputio pismo koje je naslovljeno na predsjedateljicu Predsjedništva Željku Cvijanović, a u kojem navodi razloge uvođenja carine.
- Velika mi je čast poslati vam ovo pismo koje pokazuje snagu i predanost naših trgovinskih odnosa i činjenicu da su Sjedinjene Američke Države pristale nastaviti suradnju s Bosnom i Hercegovinom, unatoč značajnom trgovinskom deficitu s vašom velikom zemljom. Ipak, odlučili smo nastaviti surađivati s vama, ali samo uravnoteženijom i pravednijom trgovinom - rekao je Trump. Naveo je da su zaključili kako se moraju odmaknuti od ovih “dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita prouzročenih carinskim i necarinskim politikama i trgovinskim preprekama Bosne i Hercegovine”.
- Naš odnos je, nažalost, daleko od recipročnog. Počevši od 1. kolovoza 2025. godine, Bosni i Hercegovini ćemo naplaćivati carinu od samo 30 posto na sve proizvode poslane u Sjedinjene Američke Države, odvojeno od svih sektorskih carina. Roba koja se pretovara radi izbjegavanja više carine bit će podvrgnuta toj višoj carini. Molimo vas da shvatite kako je broj od 30 posto mnogo manji od onoga što je potrebno za uklanjanje razlike u trgovinskom deficitu koju imamo s vašom zemljom - navedeno je u pismu.
Dodaje se i kako carine neće biti ako BiH ili tvrtke u BiH odluče graditi ili proizvoditi proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama i “zapravo, učinit ćemo sve što je moguće da brzo, profesionalno i rutinski dobijemo odobrenja koja su potrebna za njih. Drugim riječima, u roku od nekoliko tjedana”.
Otvori KEKS Pay
