Pred općinama i gradovima u Federaciji BiH otvara se nova prilika za ubrzanje investicijskih procesa, odnosno učinkovitu dodjelu zemljišta za veliki broj zainteresiranih ulagača koji namjeravaju uskoro realizirati svoje poslovne ideje. Naime, stanje je bilo takvo da općine i gradovi više od osam godina nisu mogli dodjeljivati investitorima građevinsko zemljište, i to zbog situacije u kojoj nakon donošenja Zakona o stvarnim pravima nisu izmijenjeni drugi zakoni, a posebice onaj koji se odnosi na građevinsko zemljište. No, stanje se promijenilo, a ono na terenu pokazuje kako već postoji izraženo zanimanje ulagača za gradnju novih proizvodnih pogona. Načelnik općine Čitluk Marin Radišić nedavno je za Večernji list podsjetio kako zbog višegodišnjeg problema neusklađenosti Zakona o građevinskom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima nisu mogli raspolagati građevinskim zemljištem iako su imali mnogo zahtjeva za dodjelu građevnog zemljišta u gospodarskim zonama gdje bi se gradili poslovni objekti i zapošljavali novi radnici. - Nakon što smo riješili taj problem, ponovno postoji zanimanje investitora za građevinsko zemljište i gradnju gospodarskih objekata. To će sigurno dovesti do daljnjeg gospodarskog rasta u našoj općini, a sigurno i suradnje s Udrugom gospodarstvenika Brotnjo koja je osnovana radi poticanja i promicanja poslovne aktivnosti kroz umrežavanje, zajedničko znanje, ideje i resurse te strateški razvoj našeg područja - naglasio je Radišić. Rješavanje pitanja građevinskog zemljišta osobito je važno iz vizure lokalnih samouprava koje imaju dobre ideje kako privući ulagače na svoj prostor te tako povećati broj radnih mjesta, a samim time i poboljšati ukupnu gospodarsku sliku. U Grudama, primjerice, nude početnu cijenu zemljišta od šest maraka, s tim da je poticaj od dvije marke za onoga tko u tri godine dođe do uporabne dozvole. Inače, riječ je o iznimno privlačnoj lokaciji, a sama zona infrastrukturno je opremljena potrebnom količnim električne energije, cestovnom infrastrukturom, javnom rasvjetom, kao i svim potrebnim komunikacijskim kanalima, poput brzog interneta. U Žepču su ponosni na svoje poslovne zone. XP, Polje, Radovlje samo su neka od imena uz koja se vežu dobro ponuđeni uvjeti za izgradnju poslovnih objekata. U Širokom Brijegu poslovne zone Trn i Knešpolje također su svijetli primjer produktivnog odnosa gradske administracije prema investitorima, dok je pak na jugu Hercegovine to Grad Stolac sa svojom poslovnom zonom Hodovo. U FBiH je inače više od 130 poslovnih zona u kojima posluje više od 1100 poslovnih subjekata, a kada govorimo o perspektivama, bit će od iznimnog značaja raditi sinkronizirano na relaciji lokalna samouprava - županija - Federacija. U potonjem slučaju nove su vlasti već najavile porezne reforme koje imaju za cilj smanjenje poreznog opterećenja rada, ali i reformu javne uprave, uključujući digitalizaciju. Takvo što osobito je važno kada govorimo o ukupnom poboljšanju poslovne klime, smanjenju birokratskih procedura te ubrzanju potrebnog vremena za realizaciju poslovnih ideja. Primjere dobro provedenog procesa imamo u najbližem susjedstvu. Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza nedavno je za Večernji list potvrdio kako mu je prilikom posjeta RH prezentiran njihov proces digitalizacije. - Mogu samo kazati kako hrvatski sustav e-Građani savršeno funkcionira. Nažalost, u BiH još uvijek gledamo gužve na šalterima pred matičnim uredima, MUP-ovima i drugim upravnim tijelima radi pribavljanja dokumentacije, koja se u zemljama EU-a dobiva jednim "klikom" na mobitelu, laptopu. Drugi nam nude pomoć u digitalizaciji i to moramo iskoristiti - naglasio je. Direktor Odjela za strategije politike i provedbu u Europskoj banci za obnovu i razvoj Christoph Denk izjavio je za Fenu nedavno kako je doputovao u BiH kako bi vidio na koji način EBRD može pomoći BiH i zapadnom Balkanu u digitalizaciji ekonomije. •

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura