Kompliciranje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini nakon posljednjih odluka visokog predstavnika, odnosno nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, reflektiralo se na državni Parlament, piše Večernji list BiH. Malo što je jučer bilo prihvatljivo kvalificiranoj većini u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Čak i ono što je došlo iz Vijeća ministara BiH kao usuglašen stav.
BiH trpi štetne posljedice
Tako je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prvom zasjedanju nakon nedavne odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta razmatrao zahtjev Vijeća ministara BiH da se prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini BiH razmatra po žurnom postupku, ali je zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasovanja ovaj zahtjev upućen Kolegiju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na usuglašavanje. Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona kojim se, kako je navedeno iz te institucije, provodi odluka Ustavnog suda BiH. Dopunama zakona, koji je predložilo Ministarstvo pravosuđa, vrši se ujednačavanje prava na troškove smještaja i naknade za odvojeni život stručnog osoblja u pravosudnim institucijama s nositeljima pravosudnih dužnosti, sucima i tužiteljima na razini BiH, a radi osiguranja načela neovisnosti pravosuđa. Istodobno se uvodi naknada za obvezno dežurstvo ili pripravnost za rad sucima i tužiteljima, a njezinu visinu, uvjete i način ostvarivanja definirat će Vijeće ministara BiH posebnom odlukom. Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza je, obrazlažući zahtjev za razmatranje predloženog zakona po žurnom postupku, kazao da se radi o jednostavnim dopunama kojima se provode odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao i odluke Ustavnog suda BiH. - Isto tako, BiH svakodnevno trpi štetne posljedice s obzirom na to da suci, tužitelji i stručno osoblje redovito tuže te, osim glavnice, nanosi se šteta proračunu BiH u vidu zakonske zatezne kamate i sudskih troškova - naveo je Bunoza i predložio da se o ovome zakonu raspravlja po žurnom postupku, što ipak nije prihvaćeno. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH jučer je razmatrao načela prijedloga zakona o vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Denis Zvizdić. Ustavnopravno povjerenstvo nije pozitivno ocijenilo predloženi zakon. - Želim još jednom podsjetiti na razloge zbog kojih sam predložio ovaj zakon o vrhovnom sudu i razloge zbog kojih smatram da je ovaj zakon nužan i potreban BiH.
Skliznuli u novu krizu
Prvi je da je BiH praktički jedina zemlja u okružju koja nema vrhovni sud i jedina država u Europi koja nema vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse - kazao je jučer Zvizdić, koji je i sam priznao da je svjestan kako ovaj zakon neće biti usvojen. S dnevnog reda jučerašnjeg zasjedanja skinut je prijedlog zakona o dopunama Zakona o obrani BiH, koji je predložio državni Dom naroda, a isto se dogodilo i s prijedlogom zakona o dopuni Zakona o strancima, koji je predložio zastupnik NiP-a Nihad Omerović. Jasno je da realnih pomaka u radu institucija države BiH, uključujući i državni Parlament, neće biti sve dok se na razini lidera vladajuće koalicije ne pokuša postići dogovor o nastavku reformi europskog puta, ali i uopće funkcioniranja državne vlasti u ostatku ovog izbornog mandata. Jučerašnje zasjedanje Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH samo je potvrdilo da je zemlja nakon nametanja izmjena Izbornog zakona skliznula u novu krizu čiji će se razmjeri tek vidjeti u idućim tjednima.
